Znanstvenici: "Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta?"

Ekstremne klimatske nepogode upozorenje su prirode da je nužna promjena načina života kako bi zaustavili daljnje zagrijavanje planeta, poručila je u petak Svjetska organizacije za zaštitu prirode WWF Adria u komentaru na veliku oluju koja je pogodila Hrvatsku i regiju.

“Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće. Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Znanost i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sustavnog odgovora”, ističe u priopćenju WWF Adria.

Nedavno je tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Europskom parlamentu pokazao da i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i gospodarstva na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijeli planet za naše potomke.

- Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije, jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara, te određenih gospodarskih lobija - tvrde u WWF-u.

Kažu kako se EU temelji na kompromisu interesa njezinih država članica, međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem klimatske krize i gubitka bioraznolikosti kompromisa ne bi trebalo biti.

- Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako - upitala se izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.

Umjesto toga, upozorava Kalauz, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba.

- Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo - ističe Kalauz.

Poručuje kako je dekarbonizacija gospodarstva nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom, zaključuje Kalauz, prenosi N1.

I.B.