Znate li da najhladnija rijeka svijeta ima ušće u hrvatskom Jadranu?
Neretva je, prema World Atlasu, najhladnija rijeka na svijetu, čija temperatura, posebno u gornjem toku, ni ljeti ne prelazi 7 °C.
Znanstvenici objašnjavaju da je razlog za ovaj fenomen to što je izvor rijeke, poznat kao Gornja Neretva, na visokoj nadmorskoj visini, 1227 metara, ispod planine Jabuke, koja je dio Zelengore.
Stari stanovnici rijeku su nazivali Narenta i „Nera-Etwa“ što je značilo „božanska voda“. Neretva je bila poznata u starom vijeku, a na njoj je živjelo ilirsko pleme Narensi.
Rijeka Neretva je duga 230 kilometara i najvećim dijelom protječe kroz Bosnu i Hercegovinu (208 km), a manjim dijelom, prije ušća u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km). Najduža je pritoka istočnog sliva Jadranskog mora.
Hercegovački Nil
Pod zaštitom je UNESCO-a od 1992. godine, s više od 300 različitih vrsta ptica, što je čini drugom najvećom ornitološkom zbirkom u Evropi.
Zbog njene važnosti za Hercegovinu, Neretvu mnogi nazivaju i „hercegovačkim Nilom“.
U većem dijelu toka ima veliki hidroenergetski potencijal, pa je na njoj izgrađeno više hidroelektrana – koje se oslanjaju na brane da stvore energiju za okolna područja.
Iako do prije kojeg desetljeća izuzetno čista, voda Neretve danas se nažalost ne preporuča direktno piti, jer je njena čistoća daleko niža nego što je bila nekada. Mnoge ekološke udruge iz Hercegovine i doline Neretve vode bitku upravo protiv njenog zagađenja. Najveći su problem prerađivači koji otpadne proizvode puštaju u Neretvu.
Zagađenje rijeke
Prema rezultatima analiza Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar., voda je u posljednje vrijeme zagađena povećanim sadržajem teških metala bakra, cinka i nikla.
Uz svako povećanje vodostaja, javljaju se i drugi problemi koji značajno utječu na ekosustav rijeke Neretve i okolnih područja. Riječ je o smeću koje Neretva donosi sa sobom, ponajprije plastike, plastičnih boca, čepova, vrećica i ostalog otpada, koji se nakuplja od Mostara do Čapljine. Ovaj otpad ne samo da zagađuje korito i obale rijeke, već ima i negativan utjecaj na zdravlje ljudi, budući da se smeće mjesecima zadržava uz obalu, stvarajući potencijalno opasne uvjete za stanovništvo. Također, prisutnost plastike u rijeci ima štetan utjecaj na riblji fond, jer riba često jede mikroplastiku kao da je plankton.
Laboratorij za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo istražuje zaslanjenje rijeke Neretve.
Prodori slane vode u korito rijeke negativno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, ali i na bioraznolikost i ravnotežu tog osjetljivog ekosustava. Nažalost, prema klimatskim projekcijama očekuje se da će učestalost prodora slane vode u budućnosti porasti zbog porasta razine mora i smanjene količine oborine i riječnog protoka u ljeto.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ: