HVAR - Zabrane rada nedjeljom, ali i praznicima dale su trgovcima samo izbor na 16 odabranih nedjelja kojima će smjeti raditi. Ostalih 36 nedjelja, plus 14 neradnih praznika, što je ukupno 52 dana, dućani neće smjeti raditi. Problem je kad se usred turističke sezone dogode dva ili više neradnih dana u nizu. No, postoji način i kako tome doskočiti. Donosimo primjer s Hvara i zašto je to moguće.
Primjerice, malo kome u Zagrebu padaju na pamet specifične situacije s Jadrana, tako i kad donose zakone, nisu išli za tim da su vikendom najčešće smjene gostiju. Gosti u apartmanima, kućama za odmor (manje u hotelima gdje imaju all-inclusive opcije), te u charteru dođu i trebaju u nabavku. Možda je charter i najbolji primjer jer izmjena gostiju starta u subotu ili nedjelju, kad se u trgovačkim centrima ili lokalnim dućanima naprave ogromni prometi, pošto posada odmah poslije nabavke isplovljava i malo je vjerojatno da će za to čekati ponedjeljak.
Prema izmijenjenom Zakonu o trgovini trgovac samostalno određuje kojih su to 16 nedjelja u godini radne, s osnove individualnih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih relevantnih čimbenika. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje.
No postoje iznimke od pravila koje propisuje ovaj zakon. Iznimke se odnose na trgovine koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.
E sad dolazimo i do kvake za koju se mogu zakačiti i svi kojima je stalo da reguliraju dizbalans radnih i neradnih dana, kako bi izbjegli situacije poput današnjeg i sutrašnjeg dana koji su praznik i nedjelja, pa po zakonu trgovine ne bi smjele raditi.
Dakle, iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
E, kvaka je dakle u tome, da jedinica lokalne (samo)uprave mora proglasiti nešto poput sajamskog dana. Upravo to je jučer napravio Grad Hvar.
"U svrhu promidžbeno- turističkih aktivnosti, proglašavaju se 5. i 15. kolovoza 2023. godine sajamskim danima na području Grada Hvara. Prigodna prodaja na kioscima, štandovima i slično, kao sastavni dio sajamskig događanja, u navedene dane može započeti u 9 sati i završiti do 24 sata", stoji u Odluci Grada Hvara. Istu odluku donio je i Grad Stari Grad, koji je osim 5. i 15., dodao i 16. kolovoz kao sajamske dane.
Drugim riječima, sve što je potrebno građanima i gostima, mogu kupiti u objektima kao što su "kiosci, štandovi i slično". Što je to "slično", ne definira se, tako da sasvim legalno i u svrhu neometanja turističke sezone, prodaja za vrijeme sajma - može funkcionirati.
Jurica Gašpar
Hrvatsko narodno kazalište iz Šibenika život i djelo dvojice Šibenčana, u svom polju ponajvećih, prenijelo je na kazališne daske. Riječ
Biciklisti navodno smatraju da je Sutivan najbolje malo misto na svijetu - evo i zašto je tako! Ljubitelji jedne od
Općina Jelsa i Udruga Forum za otočki razvoj (FOR) su u sklopu "Agende otok Hvar 2050.", u Jelsi
Radi se o brodu "Marko Polo", a uvodi ga se s ciljem povećanja kapaciteta prijevoza vozila i putnika
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
