APSURDAN POPIS ZA ENERGETSKU OBNOVU: Imate li kuću na ovim hridima, država sufinancira 80%!

Photo: Morski.hr

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je natječaj u kojem se s 80 posto sredstava sufinancira energetska obnova obiteljskih kuća na prvoj kategoriji otoka. Bilo bi to u redu da na nekoliko stotina navedenih otoka, otočića i čak hridi uopće ne žive ljudi. Nisu nikad živjeli, niti je moguće da neke od njih ikad nastane!

Galijula, najjužnija točka RH, 2 NM od Palagruže, površine 0,003 km2 / Photo: Morski.hr/Popis: FZOEU

Na hridima nema kuća, ali ima energetske obnove! 

U zemlji u kojoj se svašta podrazumijeva, tumačenje propisa i zakona često je na prvom mjestu. Podrazumijeva se tako i da nećete biti ludi graditi na hridi posred mora. Tek par metara u širinu i dužinu ima najjužnija točka Republike Hrvatske Galijula kod Palagruže koja je na ovom popisu. Jedna od njih je i Jabuka koja je oduvijek nenaseljena i bez poljoprivrednih površina, s tolikom strminom da se i alpinisti privezuju kad se penju uzbrdo. Podrazumijeva se naravno da na takvim mjestima nema građevina, ali se za svaki slučaj valjda predviđa mogućnost ugradnje višeg energetskog certifikata za obiteljsku kuću. Možda za nekog tko je otkrio život u nebrojenim krškim špiljama koje unatoč najboljem majstoru građevine – prirodi, ipak vlaži. Ali, šalu na stranu, jer bilo bi smiješno da nije istinito, Republika Hrvatska je sve što strši iznad mora stavila na popis energetske obnove OBITELJSKIH KUĆA. Tako da galebovi i gušterice mogu zatražiti stiropor na svojoj fasadi. Zato i ne čudi da je u Fondu za zaštitu okoliša koji je isti natječaj raspisao još 2015. godine odobreno svega 29 zahtjeva.

Jabuka / Photo: Morski.hr

Ako vam netko želi s 80 posto subvencionirati energetsku obnovu kuće, može to zvučati i kao poziv za život na otoku, jer se to odnosi na područja od posebne državne skrbi, otoke i brdsko-planinska područja. Ovdje se radi o takozvanoj „prvoj skupini otoka“, jer na drugoj, već pogađate, trebalo bi (barem figurativno) živjeti više ljudi nego galebova. E, tu ćete ako prođete isti mukotrpan proces papirologije i budete nagrađeni odobrenjem o sufinanciranju, dobiti 60 posto sredstava za istu stvar. Jedina je razlika što će se ovdje sufinancirati mogući stvarni stambeni objekt, za razliku od recimo Babine Guzice, na kojoj bi i dva vojnička šatora mogla imati problema s prostorom.

Otočić Babina Guzica / Photo: Boris Kačan

Tko je radio popis i na temelju kakvih specifikacija?

Na popisu “prve skupine” naći će se tako otoci poput Abe Donje, Male i Vele, pa Babine Guzice i Brusnika, Galijule (kod Palagruže) i Galiole (kod Kvarnera), Kamik od Oštra i Kamik od Tramuntane (kod Palagruže), Palagruža Vela i Mala, Prčevac, Prduša Mala i Vela, Svršata Vela i Mala, Tajnik, Taljurić ili recimo Vodenjak. Imate li tamo obiteljsku kuću i ispunite li uredno papirologiju, računajte na 80 postotni poticaj iz europskog proračuna kojeg će Vam isplatiti preko Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Hrid Taljurić pored Dugog otoka / Photo: Morski.hr

Vezano za isti Popis otoka 1. skupine, upit smo poslali Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na pitanja o kvalifikacijama osoba koje su radile popis otoka, specifikacije na temelju kojih su navedeni otoci u popisu i zašto na istom stoji nekoliko stotina nenaseljenih hridi posred Jadrana, dobili smo sljedeći odgovor:

„Vaš upit je vezan za natječaj koji je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodio 2015. godine i temeljem kojeg je sufinancirana energetska obnova oko 9300 obiteljskih kuća. Omjeri sufinanciranja spomenuti u javnom pozivu u skladu su s odredbama  Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda. Sukladno spomenutom Pravilniku, Fond je građanima financirao do 80% za prvu skupinu otoka, odnosno do 60%  drugoj skupini otoka ukupno opravdanih ulaganja u energetsku obnovu obiteljskih kuća.

Kamik od Tramuntane – arhipelag Palagruže / Photo: Morski.hr

Vezano za popis koji spominjete isti nisu izradili djelatnici Fonda nego je on u cijelosti preuzet iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima kao relevantnog pravnog propisa. Ističemo kako je Fond sufinancirao samo one obiteljske kuće čiji su prijavitelji dostavili akt o legalnosti, vlasnički list i dokaz o prebivalištu u kući koja se obnavlja.

Izvor: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Popis otoka koji je objavljen uz natječaj je bio isključivo informativnog karaktera i sigurno da intencija Fonda nije bila energetska obnova nepostojećih kuća na hridima. No s obzirom da je spomenuti popis dio važećeg Zakona nismo mogli u njega intervenirati nego smo ga kao relevantni dokument morali u cijelosti objaviti. Ipak s obzirom na gore istaknute uvjete koji su prijavitelji trebali ispuniti da bi dobili sredstva nismo ni očekivali da će nam se javiti stanovnik primjerice Kamika od Tramuntane nego netko primjerice tko živi na Silbi, Zlarinu ili je trajno naseljen na nekom od Kornatskih otoka.“

Bitan je papir i pečat!

Tako je. Relevantan pravni propis popisao je otoke – kako naseljene, tako i nenaseljene. Svrstao ih je tako i po nekom redu u prvu i drugu kategoriju, pa se tako i u pogledu energetskog certifikata ne gleda baš dlaka u jajetu, odnosno – ima li tamo kuća, stoji li svjetionik još od Austro-ugarske, ili pak u kakvoj škrapi kuću nađe rak samac. Bio svjetioničar, gušter, galeb ili taj rak, kuću će moći urediti prema najnovijim A plus standardima. Naravno, sve legalno, odnosno ako je dostavio akt o legalnosti, vlasnički list i dokaz o prebivalištu u kući koja se obnavlja.

Volići, hridi u arhipelagu Palagruže / Photo: Morski.hr

D.G.

Vaš komentar