MARE NOSTRUM Jadran je prije točno 950 godina prvi put nazvan “našim...

MARE NOSTRUM Jadran je prije točno 950 godina prvi put nazvan “našim morem”

1383
Podijeli objavu
Foto: PR

SPLIT – Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. izdao je 1069. dokument kojim obalu istočnog Jadrana proglašava “našim morem”. Obilježavajući tu prigodu, Hrvatski pomorski muzej u Splitu i splitski Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU organizirali su znanstveni skup „Naše more – Mare nostrum 1069. – 2019.)“ koji se održava danas u tvrđavi Gripe od 9 do 19 sati. 

Petar Krešimir IV. „kralj Hrvatske i Dalmacije„ (Croatiae Dalmatiaeque rex) u povodu proširenja svoje države na kopnu i na moru, izdao je 1069. godine u Ninu ispravu u kojoj istočni dio Jadrana naglašava i proklamira „našim morem“. Hrvatski su knezovi i kraljevi već preko dva i pol stoljeća prije vladali istočnom obalom Jadranskoga mora i često bili stvarni gospodari ovoga mora, ali to im nije priznavao vrhovni gospodar ovih obala i njihovih gradova, odnosno bizantskog temata Dalmacije.

Petar Krešimir IV., kojemu je uspjelo ujediniti hrvatski teritorij s dalmatinskim, uz pristanak i odobrenje bizantskog cara, postao je i gospodar ne samo onih dijelova jadranske obale i otoka koji su se nalazili izvan dalmatinskih gradova, nego i onih pred njima i uz njih, pa je on s pravom mogao prvi put u povijesti hrvatske države nazvati ovo more „našim morem“. Zbog toga je ova isprava prvi javno izraženi, danas poznati izraz hrvatske dominacije na ovome moru, jedan najjači oslonac naših prošlih prava na ovo more, u prošlosti hrvatsko i danas hrvatsko. Od tada pa do danas hrvatsko more svjedočilo je burnim povijesnim mijenama, događajima i protagonostima koji su stvarali njegovu povijest.

Iako hrvatska znanost i historiografija obiluje mnoštvom spoznaja o našem moru i krajevima koje ono oplakuje, 950. obljetnica prvog spomena Jadrana „našim morem“ prigoda je za širenje i dopunu saznanja novim istraživanjima i prinosima.

Organizatori kažu da ovim skupom nastoje donijeti nova saznanja o povijesti istočnog dijela Jadrana, kontinuitetu života na Jadranu proteklih tisućljeća kojeg su Hrvati uspješno održali, arheološkim i podmorskim nalazima, pomorskim putovima i trgovini tijekom tisućljeća, povijesnom tijeku razvoja pomorstva na Jadranu, tehnološkom i gospodarskom razvoju, brodogradnji i brodarstvu.

Hrvatska je primorska i pomorska zemlja, što rado ističemo i dičimo se time, no činjenica je da u nas, na planu pomorske povijesti i baštine, još uvijek nedostaju neka analitička djela i sinteze, a osobito s aspekta kulturoloških, antropoloških i etnoloških istraživanja i obrada. Na tom tragu, nova saznanja koja će donijeti ovaj skup, bit će vrijedan prinos hrvatskoj pomorskoj povijesti, iz koje će se moći iščitati i mnogo drugih podataka o vremenu i prostoru, odnosno najplodonosnijem razdoblju hrvatskog pomorstva. Povijest hrvatskog pomorstva i vrijedna građa koju baštinimo, a čuva se u privatnim i Državnim arhivima te raznim institucijama i muzejima, a koja još uvijek nije dostatno valorizirana, važan su segment hrvatske nacionalne povijesti, ali i nezaobilazan dio sredozemnog, odnosno svjetskoga pomorstva.

I.B.

Vaš komentar

Pratite nas na facebooku: