Sve veća potražnja za delikatesom, zbog koje ronioci gube živote

Photo: Youtube/Screenshot

Morski krastavci ili trpovi najnoviji su hit na svjetskom tržištu. Cijene su mu otišle u nebo pa kilogram košta i po 3000 dolara odnosno 20.000 kuna. Zemlje od Japana do Brazila počele su ga brati kako bi što više zaradile, ali stvari nisu tako jednostavne, piše Business Insider

– Oni su prilično čudne životinje. Nemaju udove, nemaju oči. Imaju usta, a između njih imaju anus i čitav gomilu organa – priča Steven Purcell, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za morske krastavce.

Ove vanzemaljske životinje stoljećima su cijenjene kao delikatesa u Aziji, gdje bi najbogatija klasa morske krastavce jela kao hranjivu poslasticu bogatu proteinima. Ali tek je 1980-ih potražnja eksplodirala. Rastuća srednja klasa u Kini značila je da si više ljudi može priuštiti luksuz. Danas se obično suše i pakiraju u ukrasne kutije, zatim daju kao pokloni i služe u posebnim prilikama. Dakle, što izgledaju neobičnije, to bolje. I skuplje.

Od ukupno 1250 različitih vrsta morskih krastavaca, onaj japanski je najskuplji. Razlikuje se od drugih po gomili šiljaka po sebi, a što ih ima više, to je i cijena viša. S 3.500 dolara za kilogram (23.400 kn), to je najskuplji morski krastavac na tržištu. Čak i ako na Amazonu naručite uobičajenu vrstu, i dalje biste mogli platiti preko 170 dolara za tanjur (1130 kn), prenose 24 sata.

Zašto ih jedu?

Poznavaoci morskih krastavaca cijene gusta, žvakava tijela i, u manjoj mjeri, okus. Ali iskustvo jedenja samo je dio njihove privlačnosti. Ispada da morski krastavci sadrže visoku razinu kemikalije zvane fukozilirani glikozaminoglikan u svojoj koži, koju ljudi diljem Azije stoljećima koriste za liječenje problema sa zglobovima poput artritisa, a u novije vrijeme i u Europi, gdje ga ljudi koriste za liječenje određenih karcinoma i smanjivanje krvnih ugrušaka.

Zbog saponina u sebi smatraju se vrlo dobrim antibiotikom, a pokazalo se i da ima antivirusna svojstva koja potencijalno omogućavaju anti-AIDS terapiju.

Svi žele trgovati morskim krastavcima

Pomama za morskim krastavcima sada dolazi sa svih strana. Sve je počelo u Aziji kao potražnja za delikatesama u 1980-ima, a danas ih traže zapadne farmaceutske tvrtke. Brojne države ih beru, od Maroka, Sjedinjenih Država do Papue Nove Gvineje, svi žele trgovinu morskim krastavcima.

– To se samo širi poput zaraze iz jedne zemlje u drugu – govori Purcell.

Nastavi li se ovako, nestat će

No, nažalost, morski krastavci nisu mogli izdržati napore. Primjerice, u Yucatanu u Meksiku ronioci su zabilježili pad od 95% u svojoj žetvi između 2012. i 2014. godine, a to je problem svima. Kao prvo, što se više morskih krastavaca ubere, to postaju rjeđi i skuplji. Prosječne cijene porasle su gotovo 17% u cijelom svijetu između 2011. i 2016. I što su rjeđe ove životinje, sve dublji ronioci zaranjaju kako bi ih pronašli. Tada ribolov postaje opasan.

– Neke zemlje to rade bez ikakvog treninga. U nekim od tropskih zemalja puno je ljudi postalo paralizirano uslijed dekompresijske bolesti – objašnjava Purcell.

Do sada je u meksičkom Yucatanu poginulo 40 ronilaca pokušavajući ubrati morske krastavce. I dok se potražnja i dalje povećava, problem se samo pogoršava. Od 70 ili više vrsta eksploatiranih morskih krastavaca, 7 ih je sada klasificirano kao ugroženi, sve zbog eksploatacije, prenosi 24 sata.

U Hrvatskoj je zabranjeno skupljanje svih vrsta morskih krastavaca

Na Mediteranu nije razvijena akvakultura morskih krastavaca. U Istri su se skupljali, prerađivali i konzervirali početkom prošlog stoljeća, ali zbog potencijalne ugroženosti, uveden je prvi lovostaj za vrijeme razmnožavanja, što je kasno ljeto. I u Turskoj je zabranjen ulov tijekom razmnožavanja.

Podsjetimo, Morski HR je pisao već o ovom problemu, kao i činjenici da se na Jadranu za izlov ove vrste počinje ponovno javljati interes tijekom Domovinskog rata. Naročito je bila popularna vrsta običnog trpa (Holothuria tubulosa) čiji su se poluprerađeni proizvodi izvozili – na glavno tržište – Daleki istok. Trpovi su cijenjena delikatesa na području cijele jugoistočne Azije, posebice Kine. Vrste koje se uz običnog trpa plasiraju na tržište su plosnati trp (Parastichopus regalis), Holothuria froskali, Holothuria mammata i Cucumaria planci.

Istraživanja koja su krajem 90-ih provedena na području srednjeg Jadrana pokazala su slabo obnavljanje populacija gdje se izlov vršio intenzivno, no prirodno obnavljanje vrste je moguće uz dobro postavljena ograničenja.

Zbog nekontroliranog izlovljavanja koje se bilježilo diljem Jadrana u 2000-ima, sve vrste trpova (njih 36) su se našle na listi zaštićenih vrsta u Jadranu 2009. tj. bilo je dopušteno njihovo korištenje na način i u količini da se ne ugrožavaju njihove populacije na državnoj ili na lokalnoj razini.

Od 2006. godine, bilježi se porast u broju zahtjeva za komercijalno sakupljanje trpova, sve do 2018. Premda su postojale kvote i propisi, ilegalno sakupljanje zabilježeno je na brojnim područjima, a stvarne posljedice toga, još uvijek su nam velika nepoznanica. Prema preporuci Hrvatske agencije za okoliš i prirodu u sezoni 2017./2018. niti jedan zahtjev nije odobren. Najnovijim Pravilnikom o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 114/17) iz 2017. kao i Pravilnikom o lovostaju trpova (NN 29/18) zabranjeno je sakupljanje svih vrsta trpova.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

PREVELIK IZLOV TRPOVA Je li ugrožen ekosustav Jadrana?

Slučajno izbjegnuta katastrofa na Jadranu – Spriječeno istrebljenje trpova

 

Vaš komentar