ZNANOST ISTRAŽUJE Koliki su razmjeri buke u Jadranu?

Foto: Pixabay / Morski HR / Ilustracija

Prijeđete li granicu između zraka i mora, ulazite u sasvim drugačiji svijet. Zrak može biti potpuno tih, ali poslušate li ispod morske površine, vaše se uši pune zvukom.

Glavni izvor takvih zvukova je uglavnom pomorski promet, ali značajnog udjela imaju i drugi izvori poput ribarskih, vojnih pa i znanstvenih sonara te raznih podmorskih operacija kao što su izvlačenje nafte i plina (akustično sondiranje u potrazi za ležištima nafte posebno je problematično i uzrokuje smrtnost morskih organizama). Čak bi i klimatske promjene mogle doprinijeti povećanju ukupne buke u moru budući da zvuk putuje brže u toplijoj vodi, a otapanje leda otvorit će i nove pomorske putove.

Sjevernojadransko more predstavlja prekogranično područje koje obuhvaća tri različite nacije (Italiju, Sloveniju i Hrvatsku) koje karakteriziraju brojne ljudske aktivnosti (pomorski promet, uzgajališta dagnji i riba, industrijske aktivnosti i turistički razvoj), ali također i velika biološka raznolikost i zaštićena područja.

Talijanski morski biolog Antonio Codarin je snimajući zvukove od 2006. do 2015. godine u podmorju tri istraživačka područja, Tršćanski zaljev, Venecijanska laguna (Italija) i Cresko-lošinjski arhipelag (Hrvatska), zabilježio znanstveni pregled podataka o morskoj ambijentalnoj buci prikupljenoj duž navedenih obala.

Foto: Yamaha

Bučna obalna područja sjevernog Jadrana

Prikupljeni podaci ukazuju na prostorne varijacije razine buke između istraživanih područja sa sličnijim razinama između Trsta i Venecije za razliku od arhipelaga Cres i Lošinj, gdje je buka manjeg inteziteta.

Istraživanje podmorske buke sastavni je dio Okvirne direktive o morskoj strategiji Europske komisije iz 2008. godine za zaštitu oceanskog okoliša. Znamo da buka može utjecati na morske vrste, ali nitko nema opsežne osnovne podatke o razinama podmorskog zvuka. Projekt Soundscape želi popuniti tu prazninu u znanju, razvijanjem alata za planiranje upravljanja podvodnom bukom.

– Kao morski biolog pratim kvalitetu mora i podvodnu buku oko Tršćanskog zaljeva na Jadranu. Zaljev je prometno brodsko područje, pa je većina onoga što bilježimo niska, neprekidna buka brodskog prometa. Ali također možemo čuti zvukove riba dok komuniciraju s partnerima i pucketanje kandži račića – ispričao je Codarin za znanstveni časopis Nature.

U rezultatima rada kojeg je Codarin napravio zajedno s kolegama, dokazano je da je osjetljivost sluha riba u Tršćanskom zaljevu smanjena kad si im puštali snimku u laboratoriju. Glavna pitanja kojima će se sad baviti ovi znanstvenici su učinci podmorske buke na populacijsku ljestvicu.

Foto: Youtube/Screenshot

Ove godine stiže karta buke u Jadranu

S druge strane, mnoge morske vrste, uključujući sisavce, kornjače i ribu, oslanjaju se na sluh u cijelom nizu svojih aktivnosti. Koriste ga za komunikaciju, navigaciju, lov i izbjegavanje predatora. Osim što ih ometa u navedenim aktivnostima, zvuk visokog intenziteta može im izazvati bol i oštećenja tkiva i organa, unutarnje krvarenje i smrt. Zvukovi niskog intenziteta mogu im poremetiti ponašanje, izazvati oštećenje sluha i stres, dok jaki i nagli pulsevi zvuka poput podmorskih eksplozija mogu oštetiti i uništiti plankton uključujući i ličinke riba. To u konačnici utječe na razvoj, razmnožavanje i imunitet jedinki, kao i na stanje populacija cijelog niza morskih organizama.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku koja su korištena u istraživanju, samo je u teritorijalnom moru Reublike Hrvatske tijekom promatranog perioda 2015. godine prošlo 220.459 rekreacijskih plovila, a u hrvatske luke je tijekom iste godine uplovilo 258.670 brodova.

Ovaj oblik onečišćenja podmorskog okoliša sasvim sigurno utječe na lokalnu faunu. Nemoguće je, međutim, dati ukupnu sliku onečišćenja podmorskom bukom u Jadranu, jer o tome nema dovoljno relevantnih podataka. Postojeći podaci odnose se samo na područje sjevernog Jadrana. Tako imamo podatke o utjecaju antropogene buke na prostornu distribuciju lokalne populacije dobrih dupina (Tursiops truncatus) u Lošinjsko-creskom arhipelagu gdje je ustanovljeno da dupini izbjegavaju područja s najvećim prometom brodova, a posebno rutu Mali Lošinj – Rab, podaci su pak zabilježeni u Priručniku za zaštitu mora i živog svijeta Jadrana.

Institut za oceonografiju i ribarstvo iz Splita (IOR) prošle je godine zajedno sa svojim partnerima započeo postavljanje instrumenata za snimanje zvuka u Jadranskom moru. Istraživanje u sklopu međunarodnog projekta pod nazivom “Soundscape” obavlja se na devet lokacija, a ove godine je u planu izrada karte buke u Jadranu koja će napokon pokazati prave razmjere štete koju je napravio čovjek, ali i dati smjernice kako štetu možemo popraviti.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Krenuo projekt snimanja buke u Jadranskom moru

Vaš komentar