VIDEO: GOROSTASNA PSINA U ISTRI – Druga najveća riba na planeti, rađa mlade od dva metra

Foto: Čitatelj / Velimir Vrzić

KOROMAČNO – Jutros oko 10.20 lokalni ribar je kod mjesta Koromačno u Istri pored broda ugledao neobičan prizor. Goleme peraje životinje koja je gotovo velika kao i njegov brod.

Ribar je snimke poslao svom prijatelju i podmorskom istraživaču Velimiru Vrziću.

– Ribar je isključio motor i oprezno se približio velikoj psini kako bi se uvjerio o čemu se radi i eventualno obavjestio državne institucije i biologe. U video zapisu vidljiv je susret na pola metra između ribara koji je išao dignut mreže i psine. O čemu se radi na stručnjacima je Instituta za proučavanje mora kao i morskih biologa a ribar se oprezno udaljio kako predmetnu psinu nebi smetao u njenom prirodnom okolišu. Apeliramo na nautičare, yahtaše i brodove da budu oprezni prilikom navigavije navedenim aquatorijem kako nebi remetili mir morskih pasa-kitopsina u njihovom prirodnom okolišu – kaže Vrzić.

Cetorhinus maximus, druga najveća živuća riba na planeti

– Na priloženoj fotodokumentaciji vidi se gorostasna psina, Cetorhinus maximusGunnerus, 1765–druga najveća živuća riba današnjice, te jedna od tri vrste morskih pasa koje se hrane filtracijom (prvenstveno planktonskim organizmima). Obzirom na dosta specifičan način života i visok stupanj migracija –u Jadransko more ulazi sporadično.

Do danas, zabilježena je nešto više od 35 puta i to najčešće oko Riječkog i Tršćankog zaliva u proljeće i ljeto – iako je pronalažena duž čitave istočne obale u različitim godišnjim dobima. Lovljeni su mladi primjerci od 250 do 400 cm, te odrasli sa 600 do 800 cm ukupne dužine. Najveća jadranska jedinka zabilježena je 2000. godine u Blitvenici (Hrvatska) i mjerila je 850 cm ukune dužine tijela i težila oko 2.500 kg (Soldo & Jardas, 2000, 2002; Lipej et al., 2000; Gajić, 2015).

Ova, u potpunosti bezopasna i miroljubiva vrsta, raste u prosjeku 7 (Cervigón & Fischer, 1979) do 10 m, dok u iznimim slučajevima može premašiti 15 m ukupne dužine (Compagno, 1984). Zimu obično provodi na velikim dubina-ma, oko 900 m (Shepard et al., 2006) a sporadično zaranja i do 2.000 m (Cox & Francis, 1997). U proljetnim i ljetnim mjesecima dolazi u plitke (često priobalne) vode kako bi se hranila–kada je najčešće i susrećemo u Jadranu. Parenje se odvija najčešće u ljetnim mjesecima, dok je period gestacije među najdužim od svih kičmenjaka i traje približno do 36 mjeseci (Pauly, 2002).

Ženka koti vrlo krupne mlade koji mjere 150 do čak 200 cm ukupne dužine (Kunzik, 1988). U teritorijalnim vodama Hrvatske smatra se ugroženom vrstom i zaštićena je Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16). Obzirom na specifično kretanje nerijetko dozvoljava prilazak roniocima na dah.

Ipak! Prilikom susreta držati udaljenost od životinje minimalno 100 m plovilom (sa ugašenim motorom), dok u moru ne bi smjeli prilaziti bliže od pet metara niti koristiti bljeskalicu tijekom fotografiranja kazao nam je renomirani svjetski stručnjak za morske pse i zaštitno lice National Geographica, Andrej Gajić.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Kod Krka ulovili morskog psa pa ga bacili jer se “teško reže” – Stručnjak: “Radi se o strogo zaštićenoj vrsti!”

 

Vaš komentar