DOZNAJEMO Uskoro na svaku vršu, mrežu i parangal uređaj za praćenje!

Foto: Morski HR

Da bi se uspostavio kakav-takav kontinuirani nadzor nad 6 tisuća kilometara duljine obalnog pojasa i gomilom ribolovaca, uz određena ograničenja, pojačane kontrole na terenu (sad već ujedinjenih službi), novost je i označavanje ribolovnih alata senzorima. Ova priča ima dva benefita;  kontrolirat će se riblji fond i krađa ribolovnog alata bit će besmislena i glupa. Prilikom posjete Ribarskom monitoring centru u Upravi ribarstva u Zagrebu doznajemo kako funkcionira ta kontrola u realnom vremenu, ali i novosti koje slijede, možda već do kraja ove godine.

Već otrcana i pomalo dosadna fraza da mali hrvatski čovjek ne smije uloviti „malo ribe“, „jednu ribu“, „par špara, cipala…“, „dvi lignje“… itd., kao opravdanje ribarenja bez dozvole, morat će uskoro doista otići u zaborav. Godišnje dozvole za rekreacijski i sportski ribolov na moru postoje i nisu ograničene ničim osim pažnjom ribolovca da je mora izvaditi na vrijeme, a to je do 1. ožujka. Drugo razumno ograničenje je količina ulova koja je i više nego primjerena konzumaciji jedne poštene obitelji. To, ali i obaveza kidanja repa, nisu ništa drugo nego mjere kontrole, kako oni nepošteni, pod gornjom krinkom malo ulovljene ribe i pozivanja na tobožnja nasljedna tradicijska prava, ne bi više neograničeno trpali škrinje, ilegalno prodavali restoranima, zarađujući tako na crno i pritom devastirajući Jadran.

Nadzor ribolovnog alata u realnom vremenu – Prvi takav projekt u Europi!

Nećemo najavljivati gdje i kad će biti sljedeće akcije ribarskih inspektora i obalne straže, ali rekli ste da će biti učestale. Možemo li već sad stanje ilegalnog ribolova na Jadranu nazvati zabrinjavajućim?

– Mogu reći da smo češće na terenu, pogotovo sada kad smo ovlastili i druge institucije za nadzor. Toga će biti sve više, a idemo i u novi projekt označavanja vrša, parangala i mreža, odnosno svih pasivnih alata. Napravit ćemo tzv. kavicale sa senzorima koji će slati signal, tako da ćemo u svakom trenutku znati koliko je legalnog alata u moru. Sve ono što nema tu oznaku, vadimo vani, ide u naše kontejnere. Ukoliko se nitko ne javi ili ne znamo vlasnika, ići će procedura uništenja ribolovnog alata. To je jako teško kontrolirati. Uzmimo da bacite 5 km mreža, a bacite ih na 7 mjesta, teško inspektori mogu znati gdje su mreže bačene. Imate li sliku, gdje alat šalje signal, pa je sve točno označeno, onda će biti puno lakše – otkriva nam ravnatelj Uprave za ribarstvo Ante Mišura.

Ravnatelj Uprave za ribarstvo, Ante Mišura – Foto: Morski HR

Nakon posljednje akcije ribarskih inspektora, najčešća opravdanja vlasnika povađenih neoznačenih ribolovnih alata su da se vrše i mreže iz mora kradu, bacaju na drugo mjesto i slično.

Kako će funkcionirati taj sustav i hoće li napokon zaštititi vlasnike dosad nezaštićenih ribarskih alata?

– Senzor šalje signal u naš server, a mi možemo vidjeti sve. Dobra stvar je da će i sam korisnik znati gdje su mu alati. Svatko će moći provjeravati svoje, preko aplikacije. Samo ćemo mi moći nadzirati sve, ali svaki vlasnik vrše, parangala ili mreže znat će u svakom trenutku gdje mu je točno ribolovni alat.

U tri godine opremiti sve ribolovne alate senzorima

Kad krećemo s tim?

– To je pilot projekt. Kad vidimo kako to funkcionira, gdje su problemi, koja su poboljšanja potrebna u tom senzoru, itd. Ipak, ovo je prvi takav projekt u Europi! Nismo htjeli ići u skupu investiciju, prije nego što konačno znamo što nam treba. Nadam se da ćemo s ovim krenuti već u sljedećoj godini, a u tri godine bi mogli opremiti sve ribolovne alate potrebnim senzorima – kaže Mišura.

– Ovo su pilot bove, koje će svakako izgledati drugačije. Moraju biti ekološki prihvatljivije i premazane zaštitnim premazom, a sljedeća pošiljka nam dolazi uskoro – kazao nam je Mario Rogošić, načelnik sektora za nadzor i kontrolu ribarstva.

Foto: Morski HR

– Projekt nadzora bova za pasivne alate pokrenut je prošle godine. U bovi je ugrađen senzor koji bilježi poziciju alata. Koristi su višestruke, jer se vidi koji alati se koriste na kojim područjima. Druga dobra stvar je za ribara, gdje će ribar dobiti pristup na ovakvoj web stranici sa svojim korisničkim podacima i moći će vidjeti svoje bove. Eventualno, što se nerijetko događa, da mu netko ukrade ili brod pokupi bovu, a radi se o značajnim financijskim vrijednostima, lako se može ući u trag i doći do alata. Zasad je sve u fazi ispitivanja i nadziremo kako se senzori ponašaju. Stavili smo određeni broj bova i na uzgajalište tuna. Senzor sam u sebi ima termometar, svoju bateriju i bove će biti standardizirane, odnosno svi će morati imati iste. Sve ovo se radi kroz EU fondove, jer cilj je uz kontrolu ribolova i da se državni proračun što manje optereti – kazao nam je Damir Grgić, voditelj Odjela za ribarski monitoring centar u sektoru za nadzor i kontrolu ribarstva.

Damir Grgić, voditelj Odjela za ribarski monitoring centar u sektoru za nadzor i kontrolu ribarstva – Foto: Morski HR

Profesionalni ribari se već odavno nadziru u realnom vremenu

Mnogi, koji će se pobuniti na ovu vrstu kontrole, najprije će reći: „a što je s profesionalnim ribarima i tko njih kontrolira?“. Uvođenjem elektronskih očevidnika, profesionalni ribari već su odavno pod kontrolom sektora za nadzor i kontrolu ribarstva i to u realnom vremenu. U to smo se uvjerili i sami, ušavši u njihove prostorije, gdje se na nekoliko monitora prati svaka točku, koja predstavlja ribarski brod.

– Monitoring centar prije svega ima ulogu nadzora i prikupljanja podataka o gospodarskom ribolovu na moru. Također, svrha nam je asistencija ribarima i svim korisnicima u sektoru ribarstva, prijevoznicima i onima koji ribu stavljaju na tržište. U slučaju da imaju problema s ispunjavanjem određenih dokumenata ili rade nešto krivo, oni se nama obraćaju i mi ih upozoravamo kako se ispravno radi. Sve se radi kako bi se na temelju dobivenih podataka moglo upravljati morskim resursima u budućnosti  – pojašnjava Rogošić.

Mario Rogošić, načelnik sektora za nadzor i kontrolu ribarstva – Foto: Morski HR

Koliko je prošle godine pristiglo očevidnika u vaš sustav i što to zapravo znači?

– U 2020. pristiglo je 60 tisuća elektronskih očevidnika u naš sustav. Tu govorimo o svim putovanjima plovila; bilo da su išli u ribolov ili su samo radili tranzit. Svi podaci koji stižu u sustav, moraju se provjeravati jesu li u skladu s kretanjem plovila, ako su opremljena s VMS uređajima. Tu govorimo o 700 plovila koji imaju uređaje za satelitsko praćenje i unakrsnom provjerom, utvrđuju se podaci o njihovoj stvarnoj poziciji i prijavljivanja polaska/iskrcaja ulova – kaže Damir Grgić.

Foto: Morski HR

Je li više prekršaja bilo prije uvođenja elektronskog očevidnika?

– Sigurno se dolazi do više podataka, do kojih prije niste mogli doći. Ali nama je ovdje cilj imati prevenciju prekršaja, dakle, upozoravamo ribare na neke nepravilnosti. Najčešće ne otvore očevidnik i ne upišu polazak na vrijeme. Oni krenu iz luke, upale polazak recimo sat vremena nakon toga, ali nama se automatski generira alarm u sustavu koji kaže „plovilo je na moru, ali nije ostvarilo polazak“. Upozoravamo ribare da budu ažurni, a ako to nakon nekoliko puta ne pomaže, moramo ih upozoriti na druge načine.

Koliko vas u centru ima zaposlenih?

–  Ukupno nas je 11. Imamo 4 studenta, koji nam asistiraju u podršci korisnicima, dakle prihvaćanje mailova koje nam šalju ribari i korisnici sustava kojih je nekoliko tisuća. Čitav lanac sljedivosti je popraćen našom kontrolom, ali i podrškom, od ulova do prodaje krajnjem kupcu – kaže Grgić.

Foto: Morski HR

Kako nadziremo Talijane?

– Na ovim monitorima vidimo sve brodove koji imaju sustave za praćenje. Vidimo talijanska i naša ribarska plovila. Vidimo ocrtano područje zaštićene Jabučke kotline.

Zašto onda tu vidimo talijanske ribare, a naših recimo nema?

– Određeni ribolovni alati imaju dozvole u određeno doba, ali kočarenje je zabranjeno. Većina naše flote ograničena je snagom motora i mogućnošću da idu tako daleko, pogotovo posljednjih dana kad je puhala jača bura.

Vi prijavljujete talijanske krivolovce njihovim vlastima, no imate li povratne podatke o tome kažnjavaju li se?

– Mi od njih tražimo informacije. Svaki put kad hrvatski Ribarski monitoring centar (RMC)  pošalje obavijest talijanskom ribarskom monitoring centru, obavijest se dostavlja i Europskoj Komisiji, nadležnoj za ribarstvo, dakle Komisija je upoznata sa svim. Imamo informacije da u Italiji jako dugo traju procesi, pa nemamo ažurirane podatke, ali nastojimo od njih dobiti povratno informaciju o poduzetim radnjama – pojašnjava Mario Rogošić.

Foto: Morski HR

Bilo je talijanskih prijestupnika i koji su više puta uhvaćeni u krivolovu na našoj obali Jadrana. Kako to funkcionira kad vi u realnom vremenu doznate da nam Talijani kradu ribu?

– Najčešće se radi o tome da mi dobijemo obavijest od Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka (NPCPP) u Zadru ili Obalne straže (MORH), koji nam dostavljaju informaciju o ulasku u naše teritorijalno more. Mi provjeravamo u našem VMS-u (Vessel monitoring system) je li talijanski ribarski monitoring centar automatski dostavio podatke o VMS pozicijama njihovog ribarskog plovila prilikom prelaska u teritorijalno more RH,  a što je temeljem EU propisa dužan učiniti. Također, svaki takav ulazak se šalje talijanskoj strani u vidu diplomatske note od strane MUP-a. Mi smo u nekim slučajevima imali zabilježenu poziciju, da je ušao u teritorijalno more, a nekad nismo. Ali, neovisno o tome, unakrsnom provjerom kroz druge sustave radi inspekcijski zapisnik i tzv. Request for Assistance, dakle zahtjev za pomoć drugoj zemlji članici, kojeg mi onda proslijeđujemo dalje talijanskom monitoring centru na postupanje. Oni su, kad plovilo uđe u naše vode, pa onda izađe, dužni provesti istragu i ukoliko se radi o prekršaju, poduzeti odgovarajuće mjere – kazuje nam Grgić.

Pljuštale su kritike na državne službe, pogotovo vas ovdje i Obalnu stražu što ovi brzi brodovi koje imamo stoje stacionirani na kopnu, umjesto na otocima, pa ne mogu dovoljno brzo doći do teritorijalnog mora. Hoće li se taj problem riješiti uskoro?

– Kontinuirano se radi na unaprjeđenju sustava nadzora i kontrole pa tako i u tom djelu. Obzirom da smo dobro upoznati sa mjestima na kojima talijanska plovila učestalije ulaze u teritorijalno more, na tim područjima ćemo pojačati kontrole i ophodnje inspekcijskim plovilima – zaključuje načelnik Rogošić.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Uprava za ribarstvo pojačava kontrole i zapošljava inspektore: „Imamo modernu tehnologiju, nedostaje ljudi!“