BIOLOŠKA EKSPEDICIJA PO JADRANSKIM OTOCIMA Istraživanje skakavaca i zrikavaca Parka prirode Lastovsko otočje

LASTOVO – Studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Karmela Adžić i Maks Deranja su tijekom ljeta 2020. proveli prvi dio svog projekta “Istraživanje skakavaca i zrikavaca Jadranskih otoka”. Na ekspediciji je sudjelovao i njihov kolega Marko Pavlović koji je u svom diplomskom radu pisao o povijesti istraživanja ravnokrilaca što ga čini izvrsnim pojačanjem ovom mladom istraživačkom timu. Pod mentorstvom mag. biol. exp. Frana Rebrine i mag. biol. exp. Josipa Skeje, ovaj je tim studenata proveo temeljito istraživanje ravnokrilaca, tj. skakavaca i zrikavaca otoka Hvara, Korčule, Visa, Biševa i Lastova.

Ova relativno slabo poznata skupina životinja zapravo je iznenađujuće raznolika i značajna za praćenje očuvanosti okoliša. Glavna značajka koja doprinosi tome je činjenica da većina vrsta, točnije oko dvije trećine vrsta Europe, zapravo ne leti. To im smanjuje mogućnost širenja, što ih čini usko vezanim za određena staništa, a nisu rijetke ni vrste koje imaju iznimno uska područja rasprostranjenosti.

Hrvatska tako ima i svoje endemske vrste na otocima: Kaltenbachov ljuskokrili konjic (lat. Barbitistes kaltenbachi) koji se može pronaći samo na Visu i Hvaru i Bučićev konjic grmušar (lat. Rhacocleis buchichii) koji ima nekoliko zabilježenih nalaza na Hvaru, Braču, Visu i Biokovu. Vjerojatno je iznenađujuća činjenica da Hrvatska broji čak 184 vrsta skakavaca i zrikavaca koji predstavljaju iznimno značajnu kariku u hranidbenu lancu kao jedan od najvažnijih izvora hrane za brojne ptice, gmazove i sisavce.

Potencijalno najveće iznenađenje dosadašnjeg istraživanja je otok Lastovo koji unatoč svojoj relativno maloj površini, izoliranosti i udaljenosti od kopna broji čak 31 vrstu ravnokrilaca. Na Lastovu je, u usporedbi s ostalim otocima, primijećena iznimna raznolikost i očuvanost staništa, što doprinosi raznolikosti ove skupine životinja na tom području. Ovo je bilo prvo istraživanje ravnokrilaca na području Parka prirode Lastovsko otočje, pa se očekuje da će se daljnjim istraživanjima broj vrsta još povećati.

Ovaj je projekt prepoznat i financiran od strane međunarodne udruge istraživača ravnokrilaca Orthopterists’ Society. Projekt je dvogodišnji te se ove godine planira istraživanje otoka sjeverne Dalmacije. Ovim se projektom nastoji istražiti i naglasiti posebnost faune Hrvatskih otoka, pa će stoga svi rezultati po završetku istraživanja i nakon obrade podataka biti objavljeni u svjetskim znanstvenim časopisima.

Ovim putem voditelji projekta pozivaju svih da svoje nalaze ravnokrilaca objave na međunarodnoj platformi za prikupljanje bioloških opažanja iNaturalist (www.inaturalist.org) i time pridonesu poznavanju faune naših otoka.

Maks Deranja