Stipe Čogelja za Morski HR: “Broj prijava za devastacije pomorskog dobra porastao 22 puta, drski pojedinci koriste rupe u zakonu!”

Foto: Pomorsko je dobro

Borba s divljom gradnjom i devastacijom okoliša, a posebno na području pomorskog dobra poprima empirijske razmjere, koji se po količini uništenja mogu mjeriti i s ratnim stanjem. Zabrinulo je to i sam vrh vlasti koji je kroz Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pripremio novi zakon o inspekciji i valorizaciji pomorskog dobra. S ovim problemima kontinuirano se susreće i pročelnik upravnog odjela za pomorstvo i turizam Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja, koji za Morski HR otkriva što se do sad radilo po ovom pitanju, ali i koje nas promjene očekuju u skoroj budućnosti.  

Kao najveće probleme Stipe Čogelja ističe kaos i rupe u zakonu, koje drski pojedinci itekako zloupotrebljavaju:

– Svakako bi spomenuo antinomiju, odnosno sukob zakona, vezano za problematiku pomorskog dobra te kao najvažnije izostanak pravne sigurnosti u sudskim postupcima. Veliki broj nadležnih inspekcijskih tijela i različito postupanje sudova dovelo je do pravnih i sličnih praznina koje su omugućile krajnje drsko ponašanje pojedinaca, a što najviše žalosti, onih od najvećeg društvenog ugleda.

Unatoč projektu Pomorsko je dobro i aplikaciji za prijavu devastacija, ponekad se čini da stvari izmiču kontroli. Iz Vaše perspektive sad, čini li se da je to bila borba s vjetrenjačama ili je ipak bilo uspjeha?

– Niti jedna borba nije uzaludna, a posebno ako se ona može mjeriti. Iako u neki trenucima ispada da se borite protiv vjetrenjača, u drugim vas matematika, koja je egzaktna znanost, vrati u stvarnost. Bitna je činjenica da se broj prijava, a time i rješenih slučajeva, povećala za preko 22 puta, imali smo svega 40 prijava do aplikacije, sada je prijavljeno 891 devastacija uz pomoć građana, a sredstva uprihođena na pomorskom dobru od 2017. do danas porasla su za 100%. Točnije, radi se o dodatnih 20 milijuna kuna godišnje za investicije na pomorskom dobru.

Kao konkretno rješenje, Splitsko-dalmatinska županija je inicirala pokretanje donošenja Zakona o inspekciji na pomorskom dobru, o čemu, ako se ne varam, kreću razgovori u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Možete li nam otkriti, što bi taj Zakon donio novog, odnosno, što bi se drastično promijenilo? 

– Stručni i vrijedni zaposlenici Ministarstva mora pripremili su zakon o inspekciji i valorizaciji pomorskog dobra, a na koji smo i mi dali svoje mišljenje, kojim se daje ovlast jedinicama lokalne samouprave i Županiji. Zašto je to bitno? Iz jednostavnog razloga što je lokalnim službenicima jednostavnije i važnije organizirati rad vikendom kada se većina devastacija zapravo i događa.

Foto: Pomorsko je dobro

Splitsko-dalmatinska županija također ima plan upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem za sljedećih 50 ili čak sto godina. Što uključuje taj dokument?

– Radi se o vrlo bitnom dokument koji je upravo na javnom savjetovanju. Pozivamo sve da se priključe sa svojim komentarima i prijedlozima. Posebno u dijelu klimatskih promjena koje će našoj djeci biti svakodnevnica. Novom financijskom perspektivom predviđena su znatna sredstva za prilagodbu klimatskim promjenama. Kaštela, Podstrana i Trogir su već počeli s pripremom projekata, pozivam i sve druge jedinice lokalne samouprave na izradu konkretnih projekata. Pregledavajući programe svih kandidata samo sam u programu Vice Mihanovića pronašao isto. Županija ulaže upravo u projektnu i prostorno plansku dokumentaciju za tu svrhu – kaže Čogelja i zaključuje:

– Već od 2008. Splitsko-dalmatinska županija  ulaže u strategije i projekte energetske neovisnosti otoka. Upravo će inovacije zelene industrije, plavi rast, IT industrija (ict županija) i centri izvrsnosti te centri kompetencija biti u fokusu budućih županijskih politika. Osnivanjem energetske i it agencije omogućiti će se ciljani razvoj i otvaranje radnih mjesta u, možemo reći, industriji 21. stoljeća.

Jurica Gašpar

Vaš komentar