Uspješno presađivanje posidonije u Nacionalnom parku Kornati – sidrenjem

Foto NP Kornati

Posidonia oceanica endemična je i strogo zaštićena morska cvjetnica koja se još naziva šumom Mediterana. Procijenjeno je da jedan metar kvadratni proizvodi 14 litara kisika dnevno, a osim toga izvor je hrane i stanište za mnoge vrste koje među njenim listovima traže sklonište, mrijeste se i razmnožavaju.

Posidonia je ugrožena uslijed niza čovjekovih djelovanja i zato se kroz listopad u Nacionalnom parku Kornati u sklopu projekta Saspas Interreg Italy – Croatia radilo na nizu aktivnosti kojima su se obnavljale livade posidonije, ali i podizala svjesnost o ovoj vrlo vrijednoj cvjetnici.

Foto NP Kornati

Prvi tjedan izgledao je ovako:
• 11-13.10.2021. – Ponovno presađivanja posidonije u uvali Levrnaka
• 14.10.2021. – 7. sastanak Upravnog odbora projekta Saspas održan u Murteru – svaki partner predstavio je svoj dosadašnji rad o provedenim aktivnostima u zadnjem izvještajnom razdoblju i sljedeće planirane aktivnosti
• 15.10. Obilazak parka sa partnerima na SASPAS projektu

Drugi tjedan održane su slijedeće aktivnosti:
• 18-21.10.2021. Monitoring posidonije na 4 lokacije (JUNP Kornati zajedno sa Udrugom „Sunce“)
Lokacije gdje se presađivalo su Kravljačica (6 postaja za monitoring) i Anica (6 postaja)
• Lokacije gdje su se sakupljale reznice su Prisliga (3 postaje) i Borovnik (3 postaje)

Foto NP Kornati

Nakon iznimno uspješnog presađivanja – sidrenjem izorane posidonije u uvali Kravljačica – ovoga puta u uvali Anica. Projekt vraćanja ove za život podmorja važne cvjetnice vrijedan je gotovo dva milijuna eura. Većina je stigla iz europskih fondova.

Presadili su 800 reznica posidonije. I za drugo presađivanje biralo se mjesto na kojem su, zbog višegodišnjeg sidrenja, pluća Kornata bila znatno oštećena. A sadilo se opet ekološki prihvatljivom metodom, prenosi HRT.

– To egzotično drvo na kojem su sadnice montirane, s vremenom se razgradi u moru, istruli, otpadne, tako da ostane posidonija, livade posidonije, čiste, zdrave – govori Vladislav Mihelčić, stručni voditelj, NP Kornati.

S jedne takve, zdrave, i ovaj su put uzeti “čuperci” za presađivanje.

– Upravo se nalazimo na otoku Borovniku. Tu se nalazi gusta i zdrava livada posidonije, pokazuje Agata Kovačev, biologinja, NP Kornati, voditeljica projekta SASPAS.

Foto NP Kornati

Prođe se livada donor uzduž i poprijeko jednom godišnje. Viđenim je struka zadovoljna. ALI – opasku imaju!

A povlačenje sidra i struganje lanca po dnu uzrokuje golemu štetu. Za biologe je to – noćna mora.

– Preporuka je nemojte se sidriti u posidoniju zato što sidro kad padne u nju izore je i počupa ono što je dugi niz godina trebalo da naraste, naglašava Fedra Dokoza, stručna suradnica u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj “Sunce”, Split.

Zato se u Parku, u sklopu projekta, kako je već pisao Morski HR, već postavlja i novi sidreni sustav. Ističu, bez znatnijeg oštećenja morskog dna.

– Upucano sidro ide u morsko dno. Imate malu kopču koja viri iz dna i to je to. Ostatak sustava ide prema gore, pluta i ništa ne pada na dno, govori Šime Ježina, ravnatelj, NP Kornati.

Foto NP Kornati

Štiti se tako ova morska cvjetnica – itekako važna za očuvanje cijelog modrog ekosustava.  A Kornati su pioniri u Hrvatskoj. Presađivali su ondje morsku travu prvi u našem podmorju. Prije dvije godine. I primila se!

– Uspješnost presađivanja je za sad 50% što je prilično dobar rezultat – govori Mihelčić.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

VELIKI PLANOVI U NP KORNATI Svrdlana ekološka sidra, nova plovila i wi-fi internet veza posvuda