Ribolovac iz Sukošana nedavno je kod Žirja imao susret s prilično velikim morskim psom. Zakačio se na udicu namijenjenu tunama i pokidao ribolovni alat. Nakon toga, snimio je životinju i obratio nam se s pitanjem, o kojoj vrsti se radi.
– Snimija san ovo u sridu ispod Žirja. Veličina beštije je priko 2 metra i 100 kg. A uzeo mi jedan štap i napravija krug, pa sve najlone pokida kad je krenija. Bit će 300-400 euri štete mi je napravija; sve najlone, olova itd. – kazao nam je Andreas Matanov, profesionalni tunolovac i kapetan jednog od 12 Icaat brodova za lov BFT kančanicom.
Iako smatra da se ne radi o uobičajenoj jadranskoj vrsti modrulj, već vrsti mako, za mišljenje smo pitali našeg stalnog suradnika i uglednog svjetskog stručnjaka za morske pse.
– Da bismo pravilno identificirali vrstu, potrebno je obratiti pažnju na diskriminatorne morfološke osobine, ali i samo kretanje životinje. Tako, psina na snimci ima vitko i vretenasto tijelo s izduženim i uskim prsnim perajima čija dužina vidno premašuje ukupnu dužinu područja glave – koja nije u toj mjeri zašiljena kao kod morskog psa mako – kazao nam je u svojoj analizi renomirani svjetski stručnjak za morske pse i zaštitno lice National Geographica, Andrej Gajić.
– Škržni prorezi su također znatno manji. Prva leđna su zaobljena i bliža je trbušnim nego prsnim perajama, dok je druga leđna peraja znatno veća nego što bi bila kod mako morskog psa. Nadalje, prije početka repne peraje nema upečatljivog proširenja (kao što je to slučaj sa mako), dok sama repna peraja završava dugim režnjem i nije mjesečasta kao kod maka.
Na snimci također vidimo nekoliko jedinki Naucrates ductor (Linnaeus, 1758) koje nerijetko prate modrulje i njima srodne vrste, a tek sporadično lamnide
Obratite li pažnju na položaj prsnih i dorzalnih peraja, zatim na repnu peraju a i skržne otvore. Jasno je da nije mako i da je ovo modrulj. I ne vjerujem da je taj sa snimke imao više od 35 kg. Recimo ovaj kojeg smo proučavali i što ga držim u ruci djeluje ogromno a imao je točno 13.2 kg. Neka je i taj imao izmedju 165 i 175 cm, to je oko 25 do 32 kg – pojašnjava nam Gajić. Da bi imao 100 kg, treba imati barem 250 cm dužine, prema ovoj snimci, sumnjam da je toliki – pojašnjava nam Gajić.
Ipak, Andreas Matanov nam kaže da je na videu teško odrediti veličinu, ali tvrdi da je pas doista bio velik:
– Ima sam na udici i veće primjerke modrulja i lisice, a ovaj je imao priko 2 m do 2,5 m. Uvati sam ispod Istre 11 komada u jednoj noći. Na stotine sam ih ima na udici. Znam o čemu pričam kad sam rekao da ima priko 100 kg, a isto tako znam da ne želite strašiti ljude pred turističku sezonu – kazuje nam ovaj prekaljeni tunolovac.
Neophodno je demantirati izjave pojedinih medija da se radi o “najopasnijoj” vrsti koju susrećemo u Jadranu – što ne samo da stvara krivu sliku, već i širi dobrim dijelom neosnovan strah u široj javnosti. Jasno, modrulj jest potencijalno opasna vrsta – no treba istaći da je u posljednjih 100 godina u svijetu poznato manje od deset neprovociranih napada (ISAF), a svega jedan u Mediteranu iz kolovoza 1986. u Lionskom zaljevu koji se može prepisati modrulju (GSAF, ISAF). Modrulj je iznimno radoznala vrsta morskog psa, nerijetko tijekom ronjenja kruže oko ronioca, kojeg ponekad i dodiruju vrhom gubice.
Stoga, unatoč ovakvom možemo reći dijelom i očekivanom pojavljivanju modrulja ne postoji nikakav razlog za strah ili paniku.
U vodama Republike Hrvatske modrulj je osjetljiva (vulnerable) vrsta, dok je na regionalnom nivou u Sredozemlju ocijenjen kao kritično ugrožen (critically endangered). Nalazi se na pravilniku o Strogo zaštićenim vrstama Republike Hrvatske (NN 144/13, 73/16) – te je njen izlov, ali i uznermiravanje strogo zabranjeno!
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
VIDEO Fantastični prizori veličanstvene gorostasne psine u Kvarneru: “Dugo sam na moru, ali ovo vidim prvi put!”
VIDEO Ozlijeđeni modrulj – Stručnjak razbio mit: “Ovo je prava istina o morskim psima”
Svjetski stručnjak za morske pse s timom znanstvenika objavio studiju o neobičnom i rijetkom psu u Jadranu
U subotu, 20. travnja održana je akcija čišćenja podmorja područja Marine Betina koju je inicirala sama Marina, a organizirala udruga
ROGOZNICA - Na more su se u četvrtak otisnuli sudionici regate "Jedrima protiv droge". Zbog dvodnevne regate u
Čišćenje je planirano za subotu 20. travnja, a sve službeno kreće točno u 10 sati stoga ako želite sudjelovati nikako
ZADAR - Općinski sud u Zadru zatrpan je neriješenim predmetima, preko 20 tisuća ih je u radu a sa svojih
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
