3 min. čitanja

Suša poljoprivrednike baca u očaj: Falit će jabuka, kukuruza, mandarina... Ali ne i lubenica

Suša poljoprivrednike baca u očaj: Falit će jabuka, kukuruza, mandarina... Ali ne i lubenica
Foto: Pixabay

Kukuruzu nema spasa, negdje su štete i 100-postotne, tvrde ratari, no "spaljena zemlja" nije samo u Hrvatskoj nego i u brojnim drugim zemljama EU. Tržište je zasićeno jedino – lubenicama.

- Ako i nije najgora u zadnjih 70 godina, s čime se ovih dana suočavaju Talijani, suša i u Hrvatskoj poljoprivrednike baca u očaj. Prave kiše u nekim regijama nisu vidjeli mjesecima. Već sad je jasno da će kukuruz ove jeseni podbaciti 50, a negdje i 100 posto, pogotovo u istočnom dijelu Slavonije - kaže ratar i član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić, koji je i jučer pratio alarmantnu situaciju na svojoj njivi.

– Izuzetno visoke temperature i iznad 40 celzijevaca spalile su brojne kulture posijane u proljeće od kojih je kukuruz najgore prošao. I kad bi u sljedećih 15-ak dana konačno pala kiša, ne bi mu pomogla, dok bi se stanje na usjevima soje i šećerne repe, koje trenutačno nisu u ništa boljem stanju od kukuruza, moglo popraviti za kakvih 20-ak posto u slučaju padalina. No, kakve smo mi poljoprivrednici sreće, s kišom, ako je bude, sigurno će doći i tuča i dodatni problemi – priča Brlošić za Večernji list.

Čini se da u suncu koje neumoljivo prži uživa samo suncokret, iako se ni njegovo zrno zbog vrućina neće naliti najbolje. – Naravno da zbog svega toga očekujemo više otkupne cijene na jesen. No sad kad je pšenica oko 2 kune, a suncokret ispod 4, cijene robe na policama trgovaca trebale su se korigirati u korist potrošača, ali nisu. Cijena suncokretova ulja nije pala, a ni brašna. Dapače, dok su nama pšenicu ljetos plaćali sramotnih 2,20 kuna, kruh i peciva su u isto to vrijeme dodatno poskupljivali. Iz pekarske industrije tvrde da pšenica najmanje sudjeluje u kruhu, pa od čega ga onda rade? – pita Brlošić, uvjeren kako nas čeka još jedna neizvjesna jesen.

Rezervni dijelovi za mehanizaciju već sad su 100-200 posto skuplji, a i gorivo, prihrana, zaštita na njivama..., tako da se mnogi poljoprivrednici opravdano pitaju isplati li im se sa pšenicom ići u jesensku sjetvu. Izostanak oborina, visoke temperature, požari..., utječu i na prinose u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Rumunjskoj... – za gotovo 46% teritorija EU vrijedi upozorenje o suši – a kako mi navodnjavamo manje od 2,5% ukupnih površina u Hrvatskoj, dvadeseterostruko manje i od Albanije, a i u boljim vremenima nadomještamo gotovo polovicu potreba za voćem i povrćem iz uvoza, nije čudno što cijene, zahvaljujući i jačoj turističkoj potrošnji, u maloprodaji rastu najmanje 20-30%.

Paprika, rajčica i krastavac na navodnjavanim se površinama, tvrde povrćari, još dobro drže

Najosjetljivije je lisnato povrće, no tamo gdje nema skupog navodnjavanja, skromni urod na spaljenoj zemlji, ako ga i ima, ne izgleda baš reprezentativno. Upitno je i hoćemo li ove godine imati od čega raditi zimnicu.

Kakva je situacija s mandarinama i lubenicama?

Proizvođač Neven Mataga iz Opuzena kaže da će ove godine biti sretni ako urod mandarina pokrije barem domaće potrebe, oko 15.000 tona, a inače se u prosjeku bralo i dva do tri puta više i za izvoz. Ne pomaže ni navodnjavanje – Već dva mjeseca nismo vidjeli ni kap kiše. Navodnjavanje kap po kap nije nam dovoljno, a zbog velike slanoće vode ne možemo ih više polijevati – kaže Mataga.

Proizvodnja lubenica se, dodaje, "izvukla" u suši, no prodaja stagnira. Ni uz niske otkupne cijene od oko 1,60 kuna otkupljivači ih neće jer je tržište i u sezoni zagušeno. Navodno je već prispjela i slavonska lubenica, no Mataga tvrdi da je to zato što 90% ugostitelja nudi uvoznu. Nezadovoljni su i drugi voćari. – Iako navodnjavamo, vegetacija je, zbog vrućina, zadnjih tjedana stala i biljke se bore za život. Ako ovako potraje još 15-ak dana u pitanje će doći i količine i kvaliteta ubranih jabuka – objašnjava Branimir Markota iz Vrtova voća, ujedno i predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

S obzirom na to da je puno više onih koji ne navodnjavaju voćnjake, nije teško pretpostaviti da su oni i puno gore prošli. Stoga se u najboljem slučaju očekuje ukupan urod od oko 50.000 tona jabuka u Hrvatskoj, što je nedostatno i za domaće potrebe. S galom i elstarom, ljetnim sortama koje se beru nakon Velike Gospe, pitanje je hoće li zadovoljavati bojom i veličinom, dok će s kasnijim sortama biti puno više problema, zaključio je Markota, piše Večernji.

I.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.