OBLJETNICA POTONUĆA KOD KRKA Pola stoljeća tragedije broda koji je postao turistička atrakcija

KRK – Članovi Ronilačkog centra Neptun iz Šila, uz potporu Turističke zajednice Općine Dobrinj i udruge Knezovi krčki Frankopani, u utorak 7. siječnja nastavili su tradiciju i u more spustili vjenčić u spomen na osmoricu pomoraca stradalih u potonuću grčkog broda Peltastis ispred obale Krka.

Grčki brod Peltastis sagrađen je i porinut u more u brodogradilištu Kremer Sohn na sjeveru Njemačke krajem 1952. godine da bi početkom sljedeće 1953. godine bio predan svom naručitelju. To je bio omanji teretni brod od 874 tone koji je u početku nosio ime Alsterpark po nazivu njegove matične kompanije P/R Alsterpark iz Hamburga. Bio je to motorni brod tek nešto duži od 60 metara, namijenjen obalnoj plovidbi. Nakon 14 godina službe, točnije 1967. godine brod mijenja vlasnika. Novi vlasnik postaje grčka kompanija CHR M. Sarlis & Co. iz Pireja koja mu mijenja ime u Peltastis. No brod nažalost nije dugo plovio u rukama svog novog vlasnika, piše portal Otok Krk.

U noći 8. siječnja 1968. godine dogodila se jedna od najvećih morskih tragedija na području Krka. U 3 sata i 50 minuta brod Peltastis potonuo je otprilike na pola puta između Šila i Klimna, te sobom povukao sedam članova posade i kapetana Theodorosa Belesisa. Dan ranije, 7. siječnja u poslijepodnevnim satima brod je iz Jurjeva nakrcan drvom isplovio prema Rijeci. Kapetan Belesis oglušio se na upozorenje lučkog kapetana da ne isplovljava zbog jake bure. Nažalost, grčki kapetan podcijenio je snagu bure koja je u noći počela puhati orkanskom snagom. Nisu pomogli ni brodski motori ni sidra bačena u smjeru bure kojima se brod uzaludno pokušavao zaštiti od zanošenja broda prema strmoj obali. Sidra su proklizala kroz muljevito tlo i u 3,50 sati brod nošen burom potonuo je nakon što je udario u strmu obalu. Utopilo se sedam članova posade i kapetan, a četvorica su preživjela havariju uz teške ozljede.

Ceremoniju polaganja vijenca za poginule s Peltastisa 2005. godine počeo je voditelj Ronilačkog centra Neptun Boris Jelenović koji u prostorijama centra čuva zanimljive dokumente, poput fotografije saponiziranog tijela kapetana broda pronađenog nakon deset mjeseci.

– To je zanimljivo. Dogodio se, kažu, taj proces saponizacije koji je očuvao tijelo u kaputu. Jasno se vidi da je riječ o osobi, a pronašli su ga austrijski ronioci. Nažalost i komandni most i ostatak broda je poharan od istih ronilaca. Ljudi vole uzeti suvenire, ali je danas situacija drugačija. I mi i drugi centri koji gravitiraju olupini, pomno pazimo da nitko ništa ne otuđi – govori Jelenović za Hrvatski radio Rijeku.

– Što se tiče preživjele posade, njih četvorica su prošli s teškim ozljedama. Imali su amputacije, a zanimljivo da se nitko od njih poslije nije javio ljudima koji su ih spasili, tako da nemamo saznanja o njihovoj daljnjoj sudbini. Sad je za to vjerojatno i kasno… Inače, taj brod je baš imao peh, jer da je udario petnaestak metara lijevo, onda bi se nasukao i ne bi bilo žrtava. Ovako, udario je u strmu obalu i potonuo – tumači Jelenović.

Od prošle godine ceremoniju polaganja vijenaca pomažu članovi Udruge Knezovi krčki Frankopani, pa je knez Petar Kopanica ove godine napravio vijenac pun simbolike: vijenac je lovorov, opleten hrvatskom trobojnicom, ukrašen smiljem, ulikom i kaduljom, a osam školjaka simbolizira osam žrtava.

– Inače i mi imamo u Puntu običaj bacanja vijenca u more u na blagdan Svetog Nikole, 6. prosinca i to se čini odvajkada, u blizini crkve Svetoga Mikule i tom prilikom se izvodi Mantinjada. Čim smo doznali za ovaj događaj, nazvali smo Borisa i on nas je pozvao da se uključimo. Ono što mi se čini simbolično je da je danas predivan dan, ali – kad ti domaći ljudi kažu bura će, nevera će, treba ih slušat, treba more poštovat – govori Kopanica.

Brod Peltastis danas je u relativno dobrom stanju, leži na dubini od osam do 30 metara, te predstavlja atrakciju za brojne ronioce. Pramac Peltastisa okrenut je prema obali otoka Krka. Brod leži skoro okomito na smjer obale. Vrh pramca nalazi se na dubini od 15 metara, dok je najdublji dio broda – vijak na dubini od 33 metra. Zbog male dubine, olupina je idealna za sve kategorije ronilaca. Iako su lovci na suvenire s broda odnijeli sve vrjednije predmete, brod je izuzetan radi svoje odlične očuvanosti.

Od Petra Kopanice, predsjednika udruge Knezovi krčki Frankopani, doznajemo da je za tu prigodu napravio vjenčić od lovorovog lišća, ukrašen maslinovim grančicama, kaduljom, ružmarinom i povezan zlatnom žicom. Opleten je hrvatskom trobojnicom i zlatnom trakom. Osam školjaka na njemu simbolizira osam nastradalih pomoraca.

I.B.