Masovno nasukavanje bjelogrlih dupina kod Australije

Foto: Screenshot

Uginula je najmanje trećina od 270 dugoperajnih bjelogrlih dupina (Globicephala melas, engl. Pilot Whale) koji su se nasukali na obale Tasmanije, a strahuje se da će toga biti i više, javlja BBC.

Spasitelji su u utorak uspjeli spasiti 25 životinja i vratili ih natrag u more, no nije poznato što je razlog njihova nasukavanja na obalu. Morski biolozi kažu kako će spasilačka misija vjerojatno potrajati danima.

Nasukavanje kitova i ove vrste dupina uobičajeno je u toj regiji, ali ovoliki broj nasukanih sisavaca nije viđen više od deset godina. Tasmanija je posljednji put masovno nasukavanje imala 2009. godine kada je na kopno izbačeno oko 200 jedinki.

Spasioci Tasmanijskog programa za zaštitu mora stigli su kasno u ponedjeljak i pronašli tri skupine dupina preko puta Macquarie Headsa, udaljenog vrha otoka s ograničenim pristupom brodova i cesta.

Mnogi se nalaze na “relativno nepristupačnim” mjestima, što predstavlja izazov za spasioce.

– Obično imamo posla sa životinjama nasukanima na plaži. Ovo je drugačije. Imamo životinje koje su dijelom nasukane, tako da im vjerojatno neće trebati previše vremena da se vrate u more – rekao je morski biolog dr. Kris Carlyon.

Ako se životinje dobro snalaze u moru, sljedeći je korak izvući ih u dublja područja.

U Jadranu rijetke i zaštićene ili potpuno izumrle vrste

Bjelogrli dupin (lat. Globicephala melas) je morski sisavac iz porodice dupina. Putuju u jatima od oko 25 do 30 jedinki. Odrasli bjelogrli dupini teže između tisuću i tri tisuće kilograma. Ženke dosežu dužinu od 3,7 metara, a mužjaci narastu i do 5,5 metara.

U Jadranskom moru se dugoperajni bjelogrli dupin (Globicephala melas), ulješura (Physeter microcephalus), crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju kao zalutale jedinke. Obični dupin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke.

Do sad je u Jadranu zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), ali je danas samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom jadranskom bazenu. Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu.

Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.
Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Tradicija ili barbarski čin; lov na sisavce iz mora, da ili ne?

SMRTNA PRESUDA KITOVIMA Japan prekida 32 godina staru međunarodnu zabranu kitolova

Vaš komentar