Brač želi biti energetski neovisan do 2030., Hvarski arhipelag do 2035., a Korčula do 2050. godine

Sunčana elektrana Kaštelir - Foto: HEP

Nakon prve dvije godine inicijative Tajništva za čistu energiju EU otoka, ovi otoci čine dio rastuće zajednice otoka koji aktivno rade na energetskoj tranziciji u Europskoj uniji.

Danas će 22 europska otoka objaviti svoje programe tranzicije na čistu energiju, čineći na taj način čvrst korak prema dekarbonizaciji svojih energetskih sustava s posebnim fokusom na uključivanje građana. Dodatno 7 EU otoka objavit će svoje programe u bliskoj budućnosti, prenosi Pokret otoka.

A Ilha de Arousa (Španjolska), Hvarski arhipelag (Hrvatska), Brač (Hrvatska), Cape Clear (Irska), Halki (Grčka), Ibiza (Španjolska), Kasos i Symi (Grčka), Korčula (Hrvatska), Kökar ( Finska), Menorca (Španjolska), Pantelleria (Italija), Ouessant, Molène i Île de Sein (Francuska) te Eigg, Muck, Rum, Canna, Fair Isle, Foula i poluotok Knoydart (Škotska) su tijekom proteklih devet mjeseci razvili plan tranzicije prilagođen individualnim potrebama i resursima.

Većina ovih otoka su pionirski otoci izabrani u veljači 2019. na natječaju Tajništva za čistu energiju EU otoka, inicijative Europske komisije.

Strategije za energetsku tranziciju otoka napisali su otočni tranzicijski timovi, uz podršku Tajništva čiste energije za EU otoke. Prije godinu dana šest pilot otoka inicijative objavilo je svoje strategije.

Dodatnih 7 otoka koji se trenutno nalaze u postupku konačnog odobrenja koji će svoje tranzicijske planove uskoro objaviti su: Azori (Portugal), Mallorca (Španjolska), Marie-Galante (Francuska), Belle-Île, Hoedic i Houat (Francuska) i Kreta (Grčka). Biti će dostupni na web stranici kad budu spremni.

Službeno objavljivanje strategija će se dogoditi tijekom otočnog Foruma „Čista energija za otoke EU“ kada se zajedno okupe donositelji odluka i predstavnici otočne zajednice iz EU kako bi razgovarali o budućnosti Europskih otoka, javlja EU Islands.

– Ove su strategije energetske tranzicije dokaz napornog rada i produktivne suradnje među otočanima, kako unutar njihovih zajednica, tako i između država. Bilo je uistinu inspirativno vidjeti što je moguće kad lokalni ljudi imaju moć i podršku da sami pišu svoju budućnost. Radujemo se nastavku suradnje s otočnim zajednicama EU-a kako bi Europski zeleni dogovor postao stvarnost, kako kroz ovu inicijativu, tako i kroz druge akcije EU-a za potporu lokalnoj energetskoj tranziciji – rekao je o ovome europski povjerenik za energetiku Kadri Simson.

Brač želi postati energetski neovisan do 2030. godine kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima pružio zdrav okoliš za život i odmor. To planira učiniti povećanjem energetske učinkovitosti, instaliranjem obnovljivih izvora energije, uređenjem i poboljšanjem javnog prijevoza te izgradnjom centra za gospodarenje otpadom.

Hvarski arhipelag planira biti energetski samodostatan do 2035. godine, a ovaj prijelaz bi trebale osigurati proaktivno uključivanje otočana i energetskih zajednica

Korčula želi postati ugljično neutralna do 2050. godine i postati zeleni otok na kojem se zajednica vodi načelima brige o ljudima, brige o okolišu, očuvanju općeg dobra i resursa.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

PRELAZAK NA ČISTU ENERGIJU Energetska tranzicija otoka Hvara

EU afirmirala energetsku tranziciju hrvatskih otoka

 

Vaš komentar