Mljetskim jezerima plovi hrvatski proizvod – Bešuman, nula zagađenja

MLJET – Mljetskim jezerima plove tri broda na solarni pogon, potpuno hrvatski proizvod.

– Oni su dobri jer možemo pokazati u Nacionalnom parku kako se brinemo za hrvatsku proizvodnju, ali poviše svega o zaštiti prirode jer su to brodovi koji ispuštaju nula zagađenja – kaže za HTV ravnatelj NP Mljet Ivan Sršen.

Antun Radulj već 25 godina navigira mljetskim jezerima.

– Mogu vam reći u odnosu na sve dosad, ovo je svemirski brod! Malo nam je problem elektro pogon. Ne čujemo one stare dizele pa gledamo iza sebe “miče” li se riva, tako da znamo da smo krenuli!, kaže.

Bešumno klize. Posjetitelje iskrcaju i na otočiću Melita.

– Sva tri broda nose imena naših Mljećana koji su stradali u Domovinskome ratu, čuvamo ih i pazimo, dodaje Radulj.

–  Imaju autonomiju od 5 sati plovidbe. Plove brzinom 5 čvorova, mogu i 9 čvorova potegnuti, ali to nije potrebno u jezeru. U slučaju kad bi bila gušća plovidba ili dani koji nemaju sunca, mogu se priključiti na električnipriključak, ali nismo imali potrebe dosad – ističe ravnatelj Sršen.

Nacionalni park Mljet, najstarije zaštićeno morsko područje na Sredozemlju, slavi 60. obljetnicu osnutka. Čarobni Odisejev otok poznat je po fenomenu slanih mljetskih jezera u kojima je 400 godina star koraljni greben, javlja HTV.

– Čarobni Odisejev otok poznat je po fenomenu slanih mljetskih jezera jer su ona solinskim kanalom spojena s otvorenim morem i svakih 6 sati na osnovu plime i oseke more ulazi u jezera, svakih 6 sati izlazi iz jezera i stvara se ta struja ispod velikog i malog mosta, objašnjava voditeljica Odjela za turizam i promidžbu NP Mljet Diana Dabelić.

Mljetsko podmorje očaravajuće je kao i snimka koraljnog grebena u Velikom jezeru. Kameni koralj proteže se na 650 četvornih metara. Star je 300, 400 godina.

– Ono što je famozno kod njega je da vrvi životom. Veliki broj riba se razmnožava, mrijesti, hranilište za ribe, cijeli taj sustav Velikog i Malog jezera. Bioraznolikost je velika, pravi prirodni fenomen, ističe dr.sc. Petar Kružić s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Ovdje žive čak tri vrste kirnje.

– Kirnja se razmnožava u Velikom jezeru, 90 posto kirnji koje imamo na Mljetu razmnožavaju se u Velikom jezeru. Ovdje zalaze i veće ribe. Gofovi, barakude, feluni, mali gofovi koji uđu ovdje hrane se i izađu. Dosta je frekventno, ulaze izlaze, baš je poseban fenomen. Dobro je što je najveći fenomen zaštita, ističe dr.sc. Kružić.

Ekipa sa zagrebačkog PMF-a već dvadesetak godina kontinuirano motri koraljni greben. Velik je problem invanzivna alga cauleropa racemosa. Čiste je bar dva puta na godinu.

– U planu je raditi malo bolju morfologiju grebena, fotogrametriju da točno znaju koliko je velik, a ta fotogrametrija pomogla je u monitoringu. Problem je i periska kao i u ostatku Jadrana. Nema živih, stradale su sve, naglašava dr.sc. Kružić.

Zbog pandemije nema velike proslave 60. rođendana Nacionalnog parka Mlljet. No, u tijeku je realizacija nekoliko projekata koji se financiraju iz europskih fondova. Da Odisejev otok i dalje ostane zelen.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

VIDEO Jedini hrvatski koraljni greben buja životom