Ledenjak dvostruko veći od Istre odvojio se od Antarktike i prijeti sudaru s britanskim otokom

Foto: Greenpeace / Ilustracija

Golemi ledenjak veličine manje države koji se odvojio od Antarktike mogao bi udariti u britanski otok Južnu Georgiju i poremetiti način življenja divljih životinja koje ondje obitavaju i utjecati na brodske rute, piše Guardian.

Ledeni brijeg A-68A odlomio se od ledenjaka Larsen C na istočnom dijelu Antarktika još u srpnju 2017. godine i približno je iste veličine kao otok Južna Georgia prema kojemu se kreće.

Dugačak je 150, a širok 48 kilometara, što je 7.200 km². Za usporedbu, otok je dugačak 165 km, a širok 35 km, što je 5.775 km². Spomenimo kako je površina poluotoka Istre 3.000 km², što znači da je ovaj ledenjak veći od najvećeg hrvatskog poluotoka više od dva puta!

Kada je ledenjak 2017. otplutao oko 1400 km prema sjeveru područjem poznatim kao “aleja ledenih santi” bio je dugačak oko 175 km i širok oko 50 km, dakle bio je veći od Luxembourga. Trenutačno je od Južne Georgije udaljen oko 500 km, što s obzirom na njegove dimenzije i nije tako daleko, upozorili su znanstvenici.

– Apsolutno je golem. Riječ je o najvećem ledenom ledenom brijegu u Južnom oceanu rekla je za Guardian dr. Sue Cook, glaciologinja iz Australskog antarktičkog partnerskog programa. Dodala je da ledena santa pluta poznatom rutom, poput mnogih drugih, no da je “njezino konačno odredište, zbog vremenskih okolnosti, morskih struja i zbog oblika, vrlo teško predvidjeti”.

Podsjetila je da to putovanje “traje već tri godine, što je dulje nego što su znanstvenici očekivali”.

Foto: Pixabay / Ilustracija

Dr. Cook kaže i da bi se golemi plutajući ledenjak, debljine samo oko 200 metara, mogao raspasti ili nasukati na kopno.

Profesor Geraint Tarling iz British Antarctic Surveya za BBC je rekao da je zabrinut zbog mogućeg utjecaja ledenog brijega na otok Južnu Georgiju. Tvrdi da bi ledenjak, kad bi se nasukao na kopno, mogao značajno utjecati na način prehrane tamošnjih grabežljivaca jer bi, primjerice pingvini i tuljani mogli imati problem s pronalaskom hrane”.

– Kada je riječ o pingvinima i tuljanima i razdoblju koje je za njih presudno, a to je briga o podmlatku, te bi se životinje mogle suočiti s velikom udaljenošću, odnosno zaobilaznim putem koji bi morale prijeći da bi pronašle hranu za svoje mlade. Velik zaobilazni put značio bi da se svojim mladima neće uspjeti vratiti na vrijeme te bi oni u međuvremenu mogli umrijeti od gladi – pojasnio je.

Čitav bi ekosustav otoka mogao biti u opasnosti ako se ledenjak nasuče na kopno i ondje ostane godinama, upozorio je Tarling. To bi rezultiralo negativnim posljedicama i za ekonomiju zbog utjecaja na promjenu plovidbene rute brodova.

Doktor Andrew Fleming, također iz British Antarctic Surveya, za BBC je rekao kako postoji mogućnost i da ledenjak A-68A ”kruži” oko Južne Georgije te da ga struje odnesu u toplije vode, gdje bi se puno brže raspao.

Dodao je da mnoge ledene sante već plutaju oceanom i kad se raspadnu, to ne rezultira odmah porastom razine oceana.

D.G.

Vaš komentar