Dan kad je razarač Pula pogodio hidrogliser s izaslanstvom UNICEF-a na putu za Dubrovnik

Foto: HRT / Screenshot

DUBROVNIK – U jeku opsade Dubrovnika, svjetski uglednici, diplomatski su nastojali pomoći gradu pod Srđem, među ostalim i šaljući promatračke misije u sam grad i na pregovore s napadačima. Naravno, bezobzirnom agresoru to nije odgovaralo, stoga su na svaki način opstruirali pomoć, pa i prijeteći oružjem, kao primjerice 15. studenog 1991. kada su brodovi Jugoslavenske narodne armije napali hidrogliser „Krila Dubrovnika“.

Hidrogliser je prevozio izaslanstvo UNICEF-a, predvođeno francuskim ministrom za humanitarna pitanja Bernardom Coushnerom, talijanskom ministricom za emigraciju Margheritom Boniver i drugim stranim diplomatima. Unatoč pogotku u pramac, hidrogliser je uvečer ipak uplovio u Dubrovnik, prisjeća se HRT-ov TV kalendar.

Međunarodna zajednica željela je pomoći drevnom gradu kojeg je UNESCO proglasio spomenikom svjetske baštine. Posebno su od studenog, kada je Dubrovnik bio potpuno opkoljen i blokiran, uistinu činili sve kako bi se prekinulo razaranje grada. Nažalost, iako je istovremeno na drugom kraju Hrvatske Vukovar bio u daleko težoj situaciji, tragedija grada na Dunavu nije ih toliko zabrinjavala.

U zadnjim danima herojske obrane vukovarski branitelji i civili bili su prepušteni nemilosti JNA i četnika,  što je rezultiralo nevjerojatnim ratnim zločinom nakon okupacije. S druge strane, europska diplomacija mnogo je učinkovitije pomogla Dubrovniku u tim danima.

Italija je javno optužila JNA da ne dopušta dopremanje humanitarne pomoći, a ministrica Boniver zajedno s kolegom Kouchnerom uputila je svjetskoj javnosti apel za spas Dubrovnika. Ti napori donekle su urodili plodom, 18. i 19. studenog brod talijanske ratne mornarice dopremio je humanitarnu pomoć te je u Brindisiju zbrinuo gotovo 800 civilnih izbjeglica.

Crnogorski zapovjednik Ilija Brčić naredio gađanje hidroglisera

Hidrogliser Krila Dubrovnika je pogođen u Splitskom kanalu, dok je plovio prema Dubrovniku. Crnogorski kapetan Ilija Brčić je na splitskom je Županijskom sudu u odsutnosti osuđen na 15 godina zatvora, zbog zločina protiv civilnoga stanovništva, a krajem 2007. godine, na osnovi hrvatske međunarodne tjeralice, u Rimu ga je uhitila talijanska policija, no pušten je već iduće godine, prije svega, diplomatskim naporima tadašnjeg premijera Crne Gore Mile Đukanovića. Talijani ga unatoč osudi hrvatskog suda nisu htjeli izručiti.

Brčić je potom tvrdio kako nije točno da su s njegovog broda gađali hidrogliser s promatračima Europske unije, jer je tada bila na snazi blokada hrvatskih luka, a njegov je brod je pritom patrolirao između Visa i Šolte.

– Upozoravali smo taj hidrogliser po svim pomorskim pravilima i kada nismo dobili odgovor, opet po pravilima, gađali smo s nekoliko hitaca u njihov pramac. Tek tada smo od njih dobili odgovor, prišli im i kada smo vidjeli zastavu EU, pustili smo ih da idu dalje. To su bila ta jedina dva dana kada je moj brod uporabio oružje – pravdao se tada Brčić.

Admiral HRM-a u miru Ante Budimir, koji je 1991. godine sudjelovao u stvaranju hrvatskih pomorskih snaga, dobro se sjeća lika i djela crnogorskoga časnika.

– To je bio čovjek kojemu je bilo stalo samo do vojske, a ne do naroda. Prva zapovijed nekadašnje JNA bila je da se sve naredbe moraju izvršavati, osim naredbe da se puca na narod. Brčić ne samo da je prekršio sve zakone i međunarodne konvencije, nego je prekršio i zakone vlastite vojske, za koju se tako zdušno borio. Brčić je svojedobno izjavljivao kako nije bio na brodu u trenutku kada se pucalo po otocima. Pa i da nije bio, to ne mijenja činjenicu da je zapovjednik broda i da je odgovoran za ono što se na brodu događa – kazao je Budimir svojedobno za Slobodnu Dalmaciju.

Ilija Brčić je nakon kraće i teške bolesti umro 2010. godine u nikšićkoj bolnici Brezovik. Iako mu se, zajedno s još trojicom pripadnika JNA na teret stavljalo da je kao zapovjednik broda VPBR-34 “Pula”, u Splitskom kanalu pucao na hidrogliser  i da je, zajedno s još šest zrakoplova JNA, nasumice gađao naselja na otocima Brač i Šolta, ispalivši najmanje 800 granata, u srpnju 2013. godine Županijski sud u Splitu obustavlja kazneni postupak. Prije odluke sudskog vijeća, za mišljenje se pitalo i Županijsko državno odvjetništvo u Splitu. Tužitelji su tako nakon 20 godina od podizanja optužnice za razaranja Splita zaključili da protiv navedenih nema osnova za daljnji progon.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

BITKA ZA SPLIT – Prvi put u povijesti brod je pucao po gradu čije ime nosi

Vaš komentar