Istraživači zaronili i objavili rad: “U podmorju makarske plaže ne postoje vidljivi oblici života!”

Foto: Podvodno istraživački klub Sveučilišta u Splitu / Ivana Birčić i Nikola Rajčić / Čitatelji

MAKARSKA – Nepunih godinu dana je prošlo od kako smo svjedočili devastirajućem učinku nasipanja obale u Podgori, kada u Makarskoj viđamo isti scenarij. Stotine metara obalnog pojasa nasuto je neprikladnim materijalom u svrhu proširenja plaže, što je građane Makarske podiglo na noge. Članovi Podvodno istraživačkog kluba Sveučilišta u Splitu su 28.1.2021. god. organizirali su kartiranje podmorja općine Makarska na predjelu plaže Cvitačka/Biloševac da bi se uvjerili i dokumentirali kakvo su stanje lokalni šerifi i investitori ostavili svojoj djeci u naslijeđe. Rezultati su poražavajući. Uništili su doslovno sve živo.

– Našim zaronom te snimanjem terena i obavljenim detaljnim vizualnim cenzusom bili smo neugodno iznenađeni zateknutim stanjem. Dno je bilo prekriveno zemljom koja je stvorila gusti mulj te samim tim zapečatila sudbinu pridnenih organizama. Ovakvo stanje prisutno je do pojave podvodnog grebena koji u ovom trenutku stvara prirodnu barijeru, nakon koje pronalazimo malu livadu morske cvijetnice (Posidonia oceanica) na kojima ima nešto života. Moramo se zapitati što će se dogoditi ukoliko se nasipanje nastavi – poručuju članovi Podvodno istraživačkog kluba Sveučilišta u Splitu, čiji su članovi Ivana Birčić i Nikola Rajčić potpisali i rad s objavljenim rezultatima istraživanja.
Foto: Podvodno istraživački klub Sveučilišta u Splitu / Ivana Birčić i Nikola Rajčić

Sve do dubine 3 do 4 metra, cijela površina dna bez vidljivih znakova života

Zaroniti su odlučili uslijed velike medijske pažnje koju je dobio problem nasipavanja plaža. Ronioci Ivana Birčić i Nikola Rajčić su detaljno preronili područje do 6,5 m dubine, te zaključili da je područje prekriveno slojem zemlje i gotovo ne postoje nikakvi vidljivi oblici života.

Navedeno područje karakteriziraju staništa čiji je supralitoral i mediolitoral u potpunosti prekriven antropogenim materijalom: stijenama raznih veličina, šljunkom i zemljom.

Ulaskom u more ronioci su se kretali prema sjeverozapadu dubinom od 1,5 do 3 m. Primjećuju pritom da su velike stijene i zemlja u potpunosti prekrile stanište zelene alge Halimeda tuna i smeđe alge Dictyota sp. Kretanjem prema većoj dubini, dolaze do Biocenoze sitnih ujednačenih pijesaka pod antropogenim utjecajem. Sve do dubine od 3 do 4 metara je cijela površina dna bez vidljivih znakova života.

Tek na dubini od 4,2 m nailaze na Posidoniju oceanicu u svom degradiranom obliku, odnosno rijetke i kratke listove, a velik dio površine staništa je prekriven praznim ljušturama mekušaca.

Od riba, u blizini grebena uočili su tek nekoliko primjeraka glavoča, crneja, kneza i jednog jedinog škarpuna. U staništu su prisutne spužve sumporače i obična spužva, zlatna moruzgva, smeđe alge i zelene alge Halimeda tuna.

– Greben je obrastao algama te je od iznimne važnosti zbog primarne proizvodnje koju troše mnogi potrošaći – organizmi koji koriste proizvedenu organsku stvar. Navedena biocenoza se prostire dužinom 200-tinjak metara duž obale te predstavlja prirodnu barijeru koja sprječava odnos materijala iz plitkog dijela infralitorala u dublji. Na samom nasipu i području naselja Posidonia oceanica primjetili smo riblju mlađ koja traži sklonište za vrijeme svog rasta i razvitka do adultnog stadija – navodi se u rezultatima istraživanja.

Foto: Podvodno istraživački klub Sveučilišta u Splitu / Ivana Birčić i Nikola Rajčić

Biocenoza je vrlo ugrožena kao posljedica ljudske aktivnosti

U zaključku, istraživači sa Sveučilišta u Splitu ističu da je biocenoza infralitoralnih šljunaka i biocenoza infralitoralnih algi vrlo ugrožena kao posljedica pritiska ljudske aktivnosti. Velika je njezina osjetljivost na povećanu eutrofikaciju, a spora je prirodna obnova nakon oštećenja.

Ugrožavaju je podmorski ispusti otpadne vode, gradnja i nasipavanje u more, uzgajališta riba i školjkaša, stanice za punjenje goriva, marine, lučice. Namjerno odlaganje u more materijala neprikladnog za nasipanje kao i građevinskog otpada, na manje atraktivnim i ljudima dostupnim mjestima, da bi radom vala nastale veće plaže, također ugrožava to stanište.

Preporuča se nadzirati kakvoću morske vode, pojačati nadzor kako bi se izbjegla nelegalna gradnja i nasipavanje u more iznad dobro razvijenih naselja infralitoralnih alga i u njihovoj blizini, educirati javnost o vrijednosti tih naselja, uspostaviti sustavno praćenje njihova stanja, nastojati očuvati ona područja u kojima naselja infralitoralnih alga još nisu pod antropogenim utjecajem.

Također, preporuča se zabraniti gradnju i nasipanje u neposrednoj blizini šljunčanih plaža i uspostaviti zaštičena područja na mjestima gdje spomenuta zajednica još nije degradirana, zaključuju nakon istraživanja u svom radu Ivana Birčić i Nikola Rajčić.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

ZNANSTVENICI ISTRAŽUJU: U kojoj su mjeri Hrvati već uništili svoju obalu nasipanjem plaža?

Stručnjaci splitskog Sveučilišta zaronili kod Podgore: “Tamo nema života!”