Kako će se zvati kad bude gotov? Kinezi grade, Hrvati se zabavljaju smišljajući ime…

Foto: Youtube / Screenshot

KOMARNA – Most Fausta Vrančića, Ruđera Boškovića, Ivana Šprlje, Nojka Marinovića ili Most Olivera Dragojevića – sve su to prijedlozi za službeno ime Pelješkog mosta koji bi trebao biti završen dogodine. Ima i duhovitijih koji su lojalni krilatici “imena luda nalaze se svuda”. Budući da ga grade Kinezi, za neke je adekvatan naziv „Most Mao Ce-tunga“, a s obzirom na to da ga je čak triput otvarao Ivo Sanader, neki misle da ime bivšeg premijera najbolje pristaje još neizgrađenom mostu. Domišljatiji predlažu „Opelješeni most“ ili „Most opelješenih“, piše Dubrovački vjesnik.

Potraga za drugim imenom

Most je u svom stilu 2017. ‘krstila’ bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nazvavši ga „Pelješačkim mostom“, a isti je naziv kasnije jedno vrijeme koristio i član predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić. Dakle, prijedloga ne fali, ali je pitanje čija će na kraju biti zadnja. O ovom pitanju jasno mišljenje ima i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

– U posljednje vrijeme smo svjedoci raznih predlaganja imena Pelješkog mosta. Za nas je najvažnije da se ovaj milenijski projekt napokon realizira. Što se eventualnog imena najvažnijeg hrvatskog mosta tiče, smatramo da o tome ponajprije trebaju odlučivati oni koji su zaslužni za njegovu realizaciju, a to su ova županijska vlast koja ga je izborila i Vlada Andreja Plenkovića koja ga gradi. Pitanje je, međutim, treba li uopće tražiti drugo ime mostu kad imamo ono pod kojim se vodila borba za njegovu realizaciju – Pelješki most – ističe Dobroslavić.

Branka Šeparović iz Udruge „Pelješki most“ naglašava važnost imena.

– Kad imena ne bi bila važna, ne bi ih se ni davalo. Na primjer, dobro je da se Zračna luka u Zagrebu zove „Franjo Tuđman“ zato što je to glavni grad države, a sve velike države imaju tako nešto. Nekad treba imitirati, ponoviti, imate „Charles de Gaulle“ u Parizu ili „John F. Kennedy“ u New Yorku. Kako imamo „Most Franja Tuđmana“ na ulazu u Dubrovnik, za mene apsolutno ne dolazi u obzir da sad bude neki političar. Imate Oca domovine, to je Ante Starčević, ali ovo je jug, more i on jednostavno ne paše. Ruđer Bošković ne paše zato što on mora dobiti nešto drugo veličanstveno, to je već odavno trebao imati jer opet vuče prema jugu, a zapravo je most od juga gore i dolje. Imate i Gundulića koji s „Himnom Slobodi“ itekako ima što reći! Ali, postoje drugi objekti kojima će se moći dati ime po njima – tvrdi Šeparović.

Izum hrvatskog genijalca

U Udruzi imaju dva prijedloga.

– Pelješki most je zanimljiv zato što je on ušao u uho, a kaže se ovako: „Idemo prema jugu i onda od Pelješca ne možemo dalje, a da je bilo obrnuto, mogao bi se zvati “Dubrovački most” ili “Orebićki most” kad bismo željeli ići prema Neretvi. Sve velike zemlje daju imena svojim mostovima, Turci su svim svojim ogromnim mostovima dali imena po sultanima, a ja sam za Fausta Vrančića. Faust Vrančić bio je genijalac ranga Leonarda da Vincija, ali mi ne znamo svoje čuvati, a Talijani znaju svoje nametati. Ako je dokazao da je da Vinci ukrao ideju padobrana od Vrančića, onda možemo početi znanstveno osporavati je li on ‘ukrao’ još nešto, je li on baš takav genijalac?! Jer, Vrančić nikome ništa nije ukrao, a ovaj njemu sigurno jest. Dao je ujedno prvo i jedino rješenje za mostove na daljinu u čovječanstvu uopće. Osim ovog obješenog mosta, nije se nitko ničega drugog sjetio. Dakle, ovaj nedavno napravljeni kineski most od 50 kilometara je takav, svi su oni isti. Pripremili smo drvenu maketu koja prikazuje izum Fausta Vrančića, a jednu takvu ćemo darovati Kinezima. Dat ćemo im i ploču od bronze na kojoj će na kineskom jeziku pisati da je to projektirao Faust Vrančić – najavljuje predsjednica Udruge „Pelješki most“.

Međutim, Vrančić nije jedini prijedlog, postoji još jedan.

– Druga ideja je da bi to trebao biti „Most anđela“. Na svijetu postoji još samo jedan „Most anđela“ i to u Rimu i to zbog anđela koji vode prema Vatikanu. S obje strane postavljeni su anđeli, smišljeni da zapravo ‘izmole’ most, oni se zapravo služe rječnikom koji je i laicima i ateistima blizak, to je simbol. Na Komarni i na Brijesti, na vrhovima gdje se Pelješki most spaja i gdje obje hridine završavaju jednim špicem kao malo brdašce od kamena, stavili smo dva anđela od bronze. Arhitekt Nikola Bašić išao je jedanput prema Dubrovniku jer su ga tamo zamolili da uredi Križni put na Srđu i onda je zastao kad je čuo za te anđele, popeo se na Brijestu i na Komarnu. Bašić je htio pristupiti Udruzi, a njega je fasciniralo kako čisti barok može biti u kamenjaru. Dva anđela u originalu stoje na jednoj od najpoznatijih starobaroknih crkvi u Europi, crkvi Svete Marije u Lepoglavi koju su izgradili pavlini. Na vrhu tog velikog oltara stoji lik od Boga do prsiju, lik koji drži zemaljsku kuglu, a za svake strane stoje dva anđela koji upućuju prema njemu. Ispalo je tako da ‘naši’ anđeli upućuju jedni prema drugome odnosno prema mostu, a savršeno izgledaju, kazuje Šeparović.

Ime po misionaru ljubavi

Anđeli nose imena po zaštitnicima biskupija. Tako anđeo na Kormani nosi naziv „Duje“, a onaj na Brijesti „Vlaho“. Šeparović se zauzima za nacionalni konsenzus oko imenovanja mosta.

– Mi ćemo sigurno imati obrazloženje, što je važno jer ljudi svašta predlažu – spominju Olivera Dragojevića – kakve to veze ima? Dobro netko nije rekao Đorđe Balašević! Za imena koja se nabrajaju treba dati obrazloženja, da se čuje dobra priča. Ne bih ni Nojka Marinovića, njegovim bi imenom imenovala neke bolje stvari. Nojko Marinović bio mi je prijatelj, ja sam mu s tri konvoja donijela oružje u Dubrovnik. Naravno da je Janko Bobetko bio glavni, ali on je taj koji je zapravo držao Dubrovnik da ne padne i treba dobiti nešto dobro. Njegovo tijelo i njegova pamet spasili su Dubrovnik! Savršeno je da će se Lapadska obala ubuduće zvati Ulica Nojka Marinovića i ubuduće bi trebali napraviti ono što rade Francuzi i Talijani, treba dići njegov lik, fini profil od bronze ili neki kip u naravnoj veličini, a ne ova ‘čuda’ koja rade od 15 metara, poručuje sugovornica Dubrovačkog vjesnika.

Službena procedura

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture objasnili su kako izgleda proces imenovanja infrastrukturnih objekata.

– Sukladno dosadašnjoj proceduri imenovanja strateških infrastrukturnih objekata iz nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, konačnu odluku o nazivu usvaja Vlada Republike Hrvatske. Donošenje odluke provodi resorno ministarstvo, odnosno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, u suradnji s ostalim tijelima a pri odabiru imena uzimaju se u obzir i lokalne inicijative. Pri tome napominjemo kako se u samom postupku konzultiraju ostala nadležna tijela državne uprave uz poštivanje svih relevantnih zakonskih odredbi vezanih za korištenje imena, stoji u pojašnjenju.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ: