VIDEO Priče o ženama u ribarstvu, od Savudrije do Komiže

Lijevo: Irena Hodžić, prodavačica na riječkoj ribarnici; Desno: Franka i Debora Makovac, ribarice iz Savudrije koje ruše ustaljene predrasude i stereotipe / Foto: Petra Počanić

Prevladavajuće je mišljenje da je ribarstvo isključivo muški posao, međutim na svjetskoj razini žene čine 50% radne snage u tom sektoru. U procesu prerade proizvoda iz ribarstva na kopnu, postotak raste na 90%. Iako žene rjeđe viđamo na brodovima, one preuzimaju druge uloge u putovanju proizvoda iz ribarstva od mora do naših stolova.

One mogu biti izravno uključene u proizvodnju (ribolov i akvakulturu), izradu, popravljanje i čišćenje mreža, prodaju, preradu, administraciju ili cjelokupno upravljanje poslovanjem. Osim toga, preuzimaju brigu o potrebama djece i starijih te obavljaju većinu kućanskih poslova. Nažalost, posao žena je često nevidljivi, a njihov rad ponekad ostaje neformalan i bez pravnog priznanja.

Zdrava i produktivna mora ne možemo osigurati bez uključivanja žena

Produktivnost mora i oceana je važna za svjetsku sigurnost opskrbe hranom, zbog čega je iznimno važno obnoviti prelovljene resurse te morem upravljati na održiv i pametan način. Kako bismo to postigli, potrebna je veća društvena i okolišna odgovornost, što podrazumijeva i bolje uvjete rada za žene te njihovo uključivanje u procese donošenja odluka iz kojih su često izostavljene. Istraživanja su pokazala da uključivanje žena u upravljanje prirodnim resursima, uključujući mora i oceane, povećava prilike za provođenjem održivijih upravljačkih procesa.

Izvještaj WWF-a, svjetske organizacije za zaštitu prirode „Osnaživanje žena u obalnim zajednicama u svrhu smanjenja utjecaja klimatskih promjena“ (Empowering Women in Marine Communities to Mitigate Impacts of Climate Change), pokazuje potrebu da se uloga žena bolje integrira u politike zaštite okoliša te razvojne politike uopće, a kako bi se osigurala isporuka održivih proizvoda iz ribarstva i sigurnost hrane na svjetskoj razini.

Mnoge žene u ribarstvu i od sjevernog do južnog Jadrana         

Na putu od naše najzapadnije točke (Savudrije) do Komiže na otoku Visu gdje je 1875. godine pokrenuta prva tvornica za preradu ribe na hrvatskom dijelu Jadrana, WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, ulovila je priče o ženama u ribarstvu na našim prostorima. Od ribarica do prodavačica na ribarnici i žena na proizvodnoj traci u tvornici prerade ribe, od znanstvenice do žene koja izrađuje mreže, pa do vraćanja u neka prošla vremena i iskaze ljudi koji su posljednji svjedoci industrije koja je oblikovala mnoge prostore i zajednice, priče možete pogledati na Youtube kanalu WWF Adrije.

– Ovi video portreti su mali doprinos WWF Adrije za vidljivosti žena u ribarskom sektoru. Međutim, potrebno je provoditi sustavna istraživanja koja će omogućiti bolje razumijevanje i praćenje izazova s kojima se žene susreću, kao i njihovu bolju integraciju u održivo upravljanje morskim resursima. U toj zajedničkoj utrci i nastojanjima da stvorimo bolju budućnost, one donose dodatna iskustva, vještine i taktike potrebne za pravednije i učinkovitije iskorištavanje resursa – zaključila je Petra Počanić iz WWF Adrije.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

Priča o ženama koje su u spomen na jednu od njih obnovile tradiciju