Kako je moglo doći do nasukavanja megabroda? Hrvatski kapetan je Sueskim kanalom prošao stotinjak puta

Foto: Pléiades satellit / CNES

Nasukavanje samo jednog broda, 400-metarskog Ever Givena na obalama Sueskog kanala poremetilo je gotovo kompletan lanac opskrbe robom, uljem, žitaricama i drugim proizvodima između Azije i Europe. Ovom rutom svakodnevno prolazi oko 30 posto svjetskog prometa kontejnerskih brodova i oko 12 posto ukupne svjetske trgovine robe, a logistički problemi i gubici već sada su golemi. Iskusni šibenski kapetan Branko Skorić (62), koji je kroz Suez proveo više od stotinu brodova, za tportal objašnjava svoje viđenje ove nesreće i opisuje vlastita iskustva plovidbe ovim pupkom svijeta

Trenutni prioritet svakako je odsukavanje Ever Givena, jer ako se to ne učini u roku od jednog ili dva dana, preostala trgovačka flota mogla bi se preusmjeriti oko južnog vrha Afrike, što znači da bi se putovanje između Azije i Europe produljilo za tjedan dana. U problemu je i Egipat, jer samo na prolasku brodova ovim kanalom godišnje uprihodi oko 5,6 milijardi eura.

– Osobno ne vjerujem u teoriju da je uzrok havarije nevrijeme: mogao se eventualno pojaviti zanos vjetra kada je problem već nastao. Pretpostavljam da je došlo do zatajenja rada pomoćnih motora koji proizvode struju, pa su izgubljeni pogon i kormilarenje. Brod ima generatore za slučaj nužde, ali pitanje je pale li se oni automatski ili ručno. Pitanje je i kakav je pogon – klasični dizel ili elektrodizel, gdje generatori proizvode struju za elektropogon. Pretpostavljam da je riječ o ovome drugom – daje nam Skorić svoju prvu dijagnozu, uz ogradu da nema više informacija od onih koje se pojavljuju u medijima.

– Malo je vjerojatno da je otkazao sam motor, moguće da je brod ostao bez pogona i mogućnosti kormilarenja, pa nije uspio održati pravac i vjetar ga je odnio prema kopnu’, objašnjava nama laicima mogućnost onoga što se dogodilo u Suezu. Istraga će, kaže, sasvim sigurno dati rezultate: u ovom kanalu obavezna je pilotaža peljara, ispitat će se i vremenski uvjeti te pregledati sadržaj brodske crne kutije. Ljudski faktor odbacuje kao najmanje moguću opciju.

https://www.facebook.com/AFPnewsenglish/photos/a.163022200402458/3951691034868870/?type=3

– Pravo pitanje sada jest kojom težinom je brod nalegao na pijesak i kolika je sila potrebna da ga se izvuče. Ne vjerujem da taj posao mogu obaviti tegljači, eventualno se može izjaružati dno oko njega ili podignuti dio kontejnera, pa smanjiti opterećenje. No pitanje je o kolikoj dizalici se mora raditi da bi vratila brod u gaz. U svakom slučaju, moralo bi doći do rasterećenja jer je utjecaj plime i oseke ondje zanemariv – kaže kapetan Skorić.

Sueskim kanalom prošao je stotinjak puta na teretnim i nekoliko puta na putničkim brodovima.

– To je zapravo jednostavniji pothvat u odnosu na prolazak Panamskim kanalom ili Wellandom u Kanadi, na Velikim jezerima. Ako bismo se šalili, mogli bismo reći da se kroz Suez gotovo pa može zatvoriti oči i dati gas. Na sjevernom i južnom ulazu u kanal svakog dana formiraju se konvoji brodova: sjeverni kreće negdje oko ponoći i kreće se brzinom od pet do sedam čvorova, a potom se sidri u jezeru nazvanom Great Bitter Lake i čeka južni konvoj koji se ne sidri, nego samo nastavlja dalje. Vrijeme prolaska obično je oko petnaest sati – prisjeća se Skorić, a posljednji put plovio je Suezom prije desetak godina. Upravljao je brodovima niza hrvatskih i stranih kompanija, potom radio i u La Mancheu, a sada je peljar u svom rodnom Šibeniku.

– Zapravo u Suezu nema velikog stresa: već na ulasku u kanal obaveza je ukrcati dva električara i manja broda s posadom, a oni su zaduženi u slučaju problema uhvatiti konope i privezati brod za kopno, odnosno spriječiti da se dogodi ovako nešto. Pretpostavljam da se u ovom slučaju nisu snašli ili brod nije imao dizalice kako bi ih ukrcao. Ever Given je ogroman, ima 400 metara duljine i 26 metara gaza, pa gotovo svaka veća devijacija vodi do nasukavanja – objašnjava kapetan za tportal.

Među hrvatskim pomorcima već desetljećima se šire legende o manjim problemima koje doživljavaju u Sueskom kanalu – prije svega od peljara i tvrtki koje ih ukrcavaju na brod. Znali su ‘žicati’ novac, cigarete i slično, tvrdi se…

– Znalo je biti takvih situacija, znali su izvolijevati svojim zahtjevima dok ne dobiju ono što žele, ali istina je i da je našim pomorcima takva situacija koji put odgovarala jer su nakon mjesec dana na moru mogli trgovati i kupiti stvari koje im nedostaju. Nije to toliko dramatično – dedramatizira situaciju kapetan Skorić.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

VELIKA GUŽVA 150 brodova s obje strane Sueskog kanala čeka odsukavanje golemog kontejneraša

SUESKI KANAL I DALJE BLOKIRAN Osam tegljača pokušava osloboditi jednog od najvećih kontejneraša svijeta

Nasukao se golemi kontejneraš i potpuno blokirao Sueski kanal