Gašpar na N1: “Pomorski promet nikad nesigurniji, a u sueskoj krizi se pokazalo koliko je Europa ranjiva!”

Foto: N1

Glavni urednik portala Morski.hr Jurica Gašpar bio je gost N1 Studija uživo i govorio o situaciji u pomorskom prometu. Gašpar ističe da je situacija u pomorskom prometu u svijetu nikad nesigurnija.

Cijeli prošli tjedan bavili smo se situacijom u Sueskom kanalu koja je obilježila cijeli svijet, koja je, srećom, riješena, ali i dalje ostaje problem sigurnosti u pomorskom prometu i njegova itenziteta. I jučer su dva manja broda zapela u Sueskom kanalu, ali kako su manji, lakše ih je bilo odsukati – komentirao je voditelj N1 televizije, Hrvoje Krešić .

– Nikad nije bila nesigurnija situacija u pomorskom prometu, nego li je to ovih zadnjih godina. Zbog velikog porasta stanovništva, potražuje se i roba, a posebno u ovo vrijeme pandemije, kad se puno toga naručuje upravo brodovima, koji je najjeftiniji transport, a brodovi, naravno idu najkraćim rutama. Sueski kanal je najkraća ruta između Europe i Azije i ovaj put se baš pokazalo kako je pri prvom začepljenju ranjiva Europa i taj prolaz gdje sva ta roba nama dolazi, ali i kuda mi svoj izvoz šaljemo na istok – kazao je Jurica Gašpar.

Foto: N1 / Screenshot

Od Norvežana bi trebali učiti

– Evo i ova situacija u Sjevernom moru. Slučajno se oko svega digla prašina jer se radi o “našim” brodovima, odnosno plovilima proizvedenim u šibenskom i pulskom brodogradilištu, koji su ukrcani na teretnjak koji je išao za Norvešku. Brodovi su bili propisno pričvršćeni i trebali su stići naručitelju, međutim, iako se najavljivalo ovo nevrijeme koje je i nas dočekalo prije 2-3 dana, brod je ipak isplovio i dogodila se jedna situacija, odnosno problem s motorom kad je prestao raditi. Valovi od 15-ak metara pomaknuli su teret i ono što su Norvežani izvrsno napravili, nisu čekali, evakuirali su posadu i helikopterima ih spasili. Tu bi trebali viditi primjer kako se ljudi spašavaju prvi, a onda stvari – rekao je Gašpar.

Brodovi su ostali na milost i nemilost moru, prizori su bili dramatični, ali naglasak je bio na ljudima i na kraju se ipak spasilo nešto imovine.

– Spasili su ih ipak, no prethodno je proglašena izvanredna situacija jer se u blizini nalaze zaštićena područja i neki nacionalni parkovi. Ljudi su doslovno dali sve od sebe da priđu ovom brodu i privežu ga za tegljač koji isprva nije mogao prići da bi se posada iskrcala i sigurno privezala konope za vuču. Jedno vrijeme se to nije moglo, pa je pušteno da pluta uz nadzor, ali jutros su pri smirivanju vremena, Norvežani uspjeli spasiti oba broda.

Unatoč svemu, kapetanova jest i mora biti zadnja

Nedavno smo imali u programu kapetana duge plovidbe koji je prolazio sam kroz Sueski kanal i on kaže da “mi kapetani odavno već ne donosimo odluke, već to radi menagment tvrtki i vlasnici firmi koji ih zapošljavaju”. Koliko to otežava život na moru?

– Prije svega kapetani donose odluke. Oni su ti koje se sluša i čija je riječ zadnja. To je oduvijek tako i tako bi trebalo biti u pomorskom pravu, no problem je u tome što čovjek mora strahovati hoće li snositi određene konsekvence kad mu istekne ugovor ili putovanje, od same kompanije. Jer danas je, izgleda, sve u novcu. Postoje savjesni kapetani koji će donositi ispravne odluke, međutim postoji i niz onih zbog kojih naposljetku stradaju ljudi i brodovi, ispadaju tereti – sve više kontejnera danas pluta svjetskim morima.

Uz ovo, trpa se sve više tereta i na sve veće brodove. S ovim golemim kontejnerašima, poput Ever Givena u Suezu, problem postaje i njihova upravljivost, jer kad se pređu određene kritične dimenzije broda, onda fizika čini svoje i vi jednostavno više nemate maritimne sposobnosti ni mogućnosti da upravljate tim brodom, kad dođe do iznenadnog naleta vjetra, kao što je to rečeno za havariju Ever Givena, naleta vala, inercije, itd. Dakle, niz je okolnosti koji danas pomorcima, što se sigurnosti tiče, doista ne idu u prilog – pojasnio je Gašpar.

Foto: N1

Budućnost donosi daljnje smanjivanje broja posade

Teško je očekivati da će stoga brodovi u budućnosto biti manji ili da će manje tereta prometovati svjetskim morima.

– Neće se to događati, ali će se i dalje smanjivati broj posade na brodovima. Nekad je bilo više posade na manjim brodovima, a sada jedan super kontejneraš opslužuje 30-ak ljudi. U budućnosti će brodovi prelaziti oceane na daljinski pogon i bez posade. Pitanje je što će se tek tad događati. Danas je nesigurno ploviti morima zbog količine smeća i kontejnera u morima, koje nemate ni na jednoj pomorskoj karti.

Ekološka katastrofa je prijetila sad i Norveškoj, koja bi se možda i dogodila da nije bilo uvježbanih norveških spasitelja. Od Norvežana bi imali što i mi naučiti. Ovaj slučaj, za razliku od katastrofe s Bourbon Rhoedeom pokazuje što znači staviti čovjeka i ljudski život na prvo mjesto – kazao je Gašpar, koji se dotakao i Jadrana u najsvježijoj situaciji ekološke katastrofe u Dubrovniku.

– Iz jednog hotela u more je izliveno gotovo 8 tona lož ulja. Dubrovačko-neretvanska županija dobila je prije dvije godine kilometar brana za čišćenje upravo u ovakvim situacijama i sad se s pravom pitamo – gdje je ta oprema? Ako se ovo dogodilo s jednim ispuštanjem nekakvog hotela, onda možemo zamisliti što bi se moglo dogoditi da u Jadranu nastrada tanker. Mogli bi se pozdraviti s ribolovom i turizmom, barem jedno desetljeće – zaključuje Gašpar.

Video cijelog intervjua možete pogledati OVDJE.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

VIDEO Norvežani se cijelu noć borili da spriječe nasukavanje i ekološku katastrofu

GOTOVO JE! Sueski kanal je “odčepljen”, Ever Given opet plovi

Vaš komentar