Drveničani u velikoj anketi nezadovoljni masovnim turizmom i nebrigom za otpad

Foto: Boris Kačan

DRVENIK – Građanska inicijativa za razvoj otoka Drvenika Velog pokrenula je anonimnu online anketu putem poveznice za stanovnike i ljubitelje Drvenika Velog 21.3.2021. u trajanju od mjesec dana. Cilj ankete je bio da se doprinese izradi Strategije održivog razvoja otoka Drvenika Velog kojoj bi temeljna odrednica bila zaštita otoka i zadovoljavanje potreba stanovnika i posjetitelja.

Motiv za pokretanje ankete bio je zaustaviti neplanski razvoj otoka, koji je rezultirao negativnim posljedicama. S vremenom će posljedice postati sve ozbiljnije i bit će ih teže i skuplje, ako uopće i moguće ispraviti. Zadnjih nekoliko desetljeća života na Drveniku Velom obilježeno je devastacijom, nedostatkom vizije i kratkoročnim akcijama te raspadom socijalne zajednice i povlačenjem ljudi. Većina ulaganja na Drveniku su pojedinačne, kratkotrajne akcije, koje često služe sanaciji razrušenog. Postojeće investicije za održivi razvoj otoka nisu do sada do kraja realizirane. Zbog toga je nužno da se što prije osmisli adekvatna strategija te uspostavi plansko upravljanje i vođenje otoka. Kao podrška tome, provedena je anketa kako bi se mogla ocijeniti situacija i potrebe ljudi i otoka. 

Rezultati istraživanja bit će predani Mjesnom odboru Drvenika Velog, Gradu Trogiru, Splitsko- dalmatinskoj županiji i nadležnim Ministarstvima te će biti objavljeni na web stranici i u Facebook grupama “Zirona.org”, “Drvenčani” te “Otok i otočani Velog Drvenika’’.

Rezultati ove ankete bi trebali služiti tome da Mjesna zajednica Drvenika Velog, Grad Trogir i Splitsko-dalmatinska županija dobiju realnu sliku o stanju života lokalne zajednice te da u svojim djelovanjima uzmu u obzir potrebe otoka i otočana. U slučaju da naši prijedlozi naiđu na bar malo političke volje, rezultati ankete trebali bi poslužili kao jedna od glavnih podloga pri izradi prve strategije održivog razvoja otoka a u daljnjem postupku i u provođenju općih propisa i zakona u nadležnosti Grada Trogira, Državnog inspektorata i Lučke kapetanije. Strategija razvoja se treba  izraditi do kraja 2021. godine sukladno sa Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te Zakonu o otocima. Očekujemo da bi time započela revitalizacija otoka.  

Opis nekih problema otoka

·        Nedovoljna aktivnost lokalne samouprave i ostalih državnih institucija. 

·        Splitsko-dalmatinska županija je dana 22. listopada 2013.  godine donijela Odluku o izmijeni i dopuni Prostornog plana kojom je na Drveniku Velom, na području Komorovice, planirana ugostiteljska turistička namjena T2 sa 700 ležaja.

·        Deponij smeća nije odgovarajuće uređen niti je prisutan adekvatan  komunalni red,  s obzirom na to da se smeće, olupine automobila i građevinski otpad ostavljaju posvuda.

·        Dosadašnjim stihijskim i nasilnim djelovanjem uništen je dio prirodnih ljepota otoka. To je poglavito vidljivo na projektu još nedovršene nautičke marine gdje se zanemario utjecaj na okoliš. Naime, pri izgradnji lukobrana došlo je do izmjene cirkulacije i onečišćenje mora u uvali.  

·        Takozvani „protupožarni putevi“ su rađeni bez rješavanja imovinsko pravnih odnosa, bez dogovora sa zajednicom te smišljeno odabranog položaja. Oni su rađeni po osobnim potrebama pojedinaca s namjerom  pristupa vlastitom zemljištu.  Sada svi putevi strše u prostoru s obzirom da nigdje nisu popravljeni razrušeni, zakonom zaštićeni suhozidi.  

·        Iako ne postoje javne prometnice i mjesta za parkiranje omogućen je dolazak teretnim kamionima i automobilima. To rezultira parkiranjem vozila pred vratima kuća i na svim slobodnim površinama, naročito za vrijeme turističke sezone.

Sažetak analize ankete

Ispunjavanju ankete odazvalo se 468 ljudi, velikom većinom povezanih rodom, zatim ljudi koji imaju kuće ali odazvali su se i ljudi koji jednostavno vole otok. Zastupljeni su ispitanici svih dobnih skupina, a najzastupljeniji su ispitanici tercijarnog obrazovanja, svih su radnih statusa, većinom zaposleni. Pretežito svi ispitanici ili planiraju tamo živjeti, ili bi htjeli živjeti, već žive ili borave barem pola godine. Većina ispitanika bi se na Drveniku bavila poljoprivredom, turizmom i ribolovom.

Ispitanici su ocijenili prirodne odlike otoka najvišim ocjenama. S druge strane, izrazili su prilično nezadovoljstvo ponajviše odlaganjem olupina automobila pa odmah zatim bespravnom gradnjom na pomorskom dobru, donošenjem odluka bitnim za otok na netransparentan način, nedostatnim upravljanjem otoka i vizije razvoja otoka, prljavštinom i parkiranjem automobila na rivi, što im je više smetalo nego nedostatak vode i medicinskih usluga.

U vezi infrastrukture, ispitanici misle da prvenstveno treba urediti mjesta za prikupljanje otpada, uspostaviti sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, ukloniti olupine automobila i uspostaviti sustav prikupljanja uzoraka krvi i urina na otoku tako da ljudi ne moraju putovati u Trogir za svaki nalaz te uspostaviti brodsku liniju sa Splitom petkom i nedjeljom.

Vezano za turizam, skoro pa svi ispitanici su izrazili protivljenje masovnom turizmu a većinski nisu bili ni za kamperski niti za luksuzni turizam. Većina ispitanika smatra da bi za Drvenik Veli bio odgovarajući individualni turizam, zatim slijedi agroturizam, robinzonski i nautički turizam. Na mjestu gdje se sada nalazi bivša vojarna na Komorovici, najviše ispitanika smatra da bi se trebao izgraditi zdravstveno-rehabilitacijska ustanova, a također veliki postotak ispitanika smatra da bi trebao biti stambeni objekt za obitelji s djecom ili sportsko-rekreacijski centar. Za nautičku marinu većina ispitanika smatra da bi se za izdavanje koncesije trebali postaviti strogi ekološki kriteriji te da bi trebala biti kapaciteta do 30 vezova. Funkciju „bratske kuće“ vide najviše u vidu zavičajnog muzeja ili izložbenog prostora. Velika većina ispitanika se izjasnila da bi trebalo opremiti ambulantu prema medicinskim standardima.

Nadalje, ispitanici su ocijenili da je od vrlo velike važnosti za Drvenik da se uredi zemljišnik. U vezi protupožarnih puteva, najviše ispitanika se izjasnilo za put do Krknjaša preko Buhaja, a također i prema nekim drugim pravcima, međutim također, nezanemariv postotak ispitanika smatra da ne treba više graditi protupožarne puteve.

U vezi javnog reda i mira, većina ispitanika se izjasnila da bi trebalo poštivati javni red i mir između 22 i 8 sati a bilo je i prijedloga da se uvede komunalni redar ili policajac. Ispitanici smatraju da bi trebalo poduzeti razne aktivnosti u vezi čišćenja plaža te su izrazili najveću spremnost sudjelovanja u akcijama čišćenja plaža i puteva ali i u mnogim drugim dobrotvornim aktivnostima.

Ispitanici su u visokim postotcima odabrali sve ponuđene odgovore o tome što je izazvalo najpogubnije posljedice za otok u zadnjih 30 godina. Međutim, najviše ispitanika je izabralo nedostatak vodoopskrbnog sustava i kanalizacije pa zatim nemar, neaktivnost i nedostatak ljubavi prema otoku.

Detaljna statistička analiza i grafički prikaz je već generiran putem Google Forms aplikacije preko poveznice, OVDJE.

Antica Lovrić, dipl.ing., Građanska inicijativa za razvoj otoka Drvenika Velog 

Vaš komentar