Moja slika Zadarske županije – Županija zaštićene prirode

Foto: PROMO

Po mnogočemu Zadarska županija se može smatrati jedinstvenom, no kada se jedinstvenost očituje po prekrasnoj i očuvanoj prirodi, onda se slobodno može reći da bi Zadarska županija trebala biti idealno mjesto za život. 

Županija s tri mora (Karinsko, Novigradsko i Jadransko), tri parka prirode (Telašćica, Velebit i Vransko jezero) i jednim nacionalnim parkom (Paklenica) te još mnogim područjima u nižim kategorijama zaštite prirode, spada u sam vrh po prirodnim ljepotama, ne samo u Republici Hrvatskoj nego i daleko šire.

Ljepote Paklenice prepoznate su još davne 1928. godine kada je po prvi put proglašena nacionalnim parkom, no tadašnji zakoni tražili su godišnju zakonsku obnovu statusa, što se nažalost nije činilo zbog burnih političkih događanja u tim vremenima. Tako je trajno status nacionalnog parka Paklenica dobila 1949. godine u mjesecu listopadu, svega nekoliko mjeseci iza nacionalnog parka Plitvička jezera, čime je Paklenica drugi po proglašenju nacionalni park u Republici Hrvatskoj. 

Uvala Telašćica je parkom prirode proglašena 1988. godine, bogatstvo biljnog i životinjskog svijet, geološke i geomorfološke značajke, iznimno vrijedne zajednice morskog dna, bogato arheološko nasljeđe, bili su razlogom da ovo područje potpadne pod kategoriju Parka prirode. Odmah do Telašćice u Šibensko- kninskoj županiji nalazi se biser među našim morskim nacionalnim parkovima, naši Kornati. 

Još davne 1978. godine u svom programu „Čovjek i biosfera“ UNESCO je našu planinu Velebit uvrstio u svjetsku mrežu rezervata biosfere. Ovaj Program zamišljen je kao nevladin znanstveni program koji ističe važnost uspostave ravnoteže između očuvanja biološke raznolikosti s jedne strane i razvojnih potreba lokalne zajednice s druge strane. Navedeno je snažno utjecalo na to da se cijela planina i na nacionalnoj razini od 1981. godine zaštiti u kategoriji parka prirode. O Velebitu ne treba mnogo pričati. Već samo njegovo ime budi osjećaje, Velebit je mitska hrvatska planina koja svojom ljepotom očara svakog tko ju posjeti. Vrijednost Velebita i njegovih šuma UNESCO je dodatno potvrdio u srpnju 2017. godine  upisivanjem bukove šume Paklenice i Sjevernog Velebita u popis svjetske baštine, u sklopu nominacije „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i drugih regija Europe“. Iako Velebit dijelimo s Ličko-senjskom županijom smatramo ga svojim, a njegovom zaštitom želimo ga budućim generacijama ostaviti jednako lijepog i očuvanog kakav on trenutno jest. 

Vransko jezero, najveće prirodno jezero u mediteranskoj Hrvatskoj još od 1983. godine zaštićeno je proglašenjem ornitološkog rezervata u sjevernom dijelu, dok je od 1999. godine trajno zaštićeno u kategoriji parka prirode. Ova ornitološka oaza od iznimne je važnosti za zaštitu ptica, koju u svojim direktivama ističe i Europska zajednica. Tijekom seobe na ovom jezeru se može vidjeti i do 200.000 ptica raznih vrsta. Jezero je iznimno bogato ribom, stoga je prepoznato i kao raj za sportske ribiče. Zanimljivost jezera je ta da je jezero umjetno prokopanim kanalom povezano s Jadranskim morem još davne 1770. godine. Posao je započeo Franjo Borelli Vranski, a nastavili njegovi potomci. Razlog kopanja kanala bilo je melioriranje močvarnog i zaraslog  Vranskog polja. 

Govoriti o zaštićenoj prirodi Zadarske županije, a ne spomenuti dva bisera, Zrmanju (s pritokom Krupa) i Unu je gotovo nemoguće. Obje rijeke su dijelom zaštićene preko Županijske ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode „Natura Jadera“, koja se brine o zaštićenim lokalitetima i dijelovima prirode u kategorijama nižim od nacionalnog parka i parka prirode, no u budućnosti će se svakako trebati raspravljati o tome da se na ovim rijekama podigne stupanj zaštite. 

Uzmemo li samo činjenicu da je vrelo rijeke Une u Hrvatskoj u kategoriji hidrološkog spomenika prirode, dok ista ta rijeka u susjednoj Bosni i Hercegovini uživa status nacionalnog parka, vidljiva je mogućnost povećanja stupnja zaštite, moguće i kroz područje sa zajedničkim nacionalnim parkom. Rijeke sa čistom izvorskom vodom nacionalna su blaga i zaslužuju daleko veću brigu i zaštitu jer će već u skoroj budućnosti značaj čiste vode postati još veći. Rijeka Zrmanja napaja čistom vodom većinu stanovnika Zadarske županije te zaslužuje svu moguću zaštitu.

Iz svega ovoga je vidljivo kako su prirodne vrijednosti Zadarske županije neizmjerne i dragocjene. Gospodarski razvoj Županije je bitan i potreban, no uvijek na umu treba imati vrijednosti bez kojih kvalitetan život ne bi bio moguć.

Zlatko Marasović, kandidat broj 4 za župana Zadarske županije

Koalicija „Srcem za Zadarsku županiju“, lista broj 6

Sponzorirani sadržaj 

Izbori 2021.
Vaš komentar