FENOMEN LASTOVA Istraživanje valova vezanih uz otok i kako oni utječu na živi svijet u podmorju

LASTOVO – Na području naše najmlađeg morskog zaštićenog područja, koje uskoro slavi 15. godina od proglašenja, naredne dvije godine provodit će se jedinstven interdisciplinaran projekt simboličnog naziva ISLAND kojeg financira HRZZ. Stručnjaci iz cijeloga svijeta, pod vodstvom izv.prof.dr.sc. Zrinke Ljubešić s Biološkog odsjeka zagrebačkog PMF-a provest će istraživanje oceanografskog fenomena koji se događa na Lastovu i na samo par drugih otoka na svijetu – valova vezani uz otok.

Razmišljajući o valovima, zamišljamo samo one valove na površini mora – no ovi valovi su u mnogo toga drugačiji. Valovi vezani uz otok samo su jedan od oblika valova vezanih uz obale – fenomena koji se događa zbog Zemljine rotacije pri čemu se događa „zarobljivanje“ površinskih i dubinskih (internih) valova uz obalu, odnosno obalu otoka. Kako bi otok mogao „zarobiti“ val taj otok mora biti dovoljno malen i dovoljno velik te nadasve važno – približno kružnog oblika. Tako „zarobljeni“ valovi su nedovoljno istražen mehanizam donosa hranjivih tvari iz dubina na površinu kroz turbulentna mješanja. Ovaj fenomen je zabilježen tek na nekoliko lokacija na svijetu te se Lastovo našlo uz bok s poznatim otocima – Bermuda, Havaji i Gotland u Baltiku.

Oceani i mora su temelj života na Zemlji te s obzirom na to da nam je planeta iz svemira samo jedna mala plava točkica koju sa svojih visokih 71% prekriva ocean, možda bismo ju trebali zvati planet Ocean, a ne planet Zemlja.

Četiri od pet udaha kojeg učinimo možemo zahvaliti Oceanu i njegovoj tvornici kisika – fitoplanktonu. Sitni su to fotosintetski organizmi koji uz to što stvaraju kisik su i osnova hranidbene mreže. Pojednostavljena pričica glasi: zooplankton se hrani fitoplanktonom, mala riba se hrani zooplanktonom, velika riba se hrani malom ribom, a velikom ribom se hrane vršni predatori – među koje se upleo i čovjek. Kako bi cijela tvornica kisika mogla raditi, a hranidbena mreža se održati, potrebno je „gorivo“ – hranjive tvari. Tu u cijelu priču dolazi fenomen valova na Lastovu – koji su (zasad) još uvijek veliki misteriozni dodatni pogon u uobičajenom vertikalnom prijenosu hranjivih tvari do površinskog sloja.

Jesu li valovi vezani uz otok skriveni uzrok poznatih dobrih lovišta sitne plave ribe oko Lastovskog otočja o kojima je Basioli pisao još 1959.?

U trenutku kada se u svijetu događaju velike promjene, a one koje nas sve pogađaju su klimatske promjene – oceani su također „pod napadom“. Uslijed progresivnog zagrijavanja posljedično imamo sve zagrijaniju vodenu masu koja seže svake godine sve dublje i dublje. Takvo smanjenje uobičajene raslojenosti mora utječe i na uobičajen donos hranjivih tvari – „pumpa“ se poremeti. Kakve to posljedice može imati na sve nas ako nastavimo ovakvim tempom, ne možemo znati, no možemo pretpostaviti kako neće biti dobre.

Zajednice u podmorju već godinama pate od zbog ovih ekstremnih događaja – životinje koje su osjetljive na visoke temperaturu povlače se u dubinu, a one nepokretne često obolijevaju ili – umiru. S obzirom na to da ovi valovi kruže oko otoka u pravilnom ciklusu od 24 sata, istodobno se oko otoka kreću pliće pa dublje, pliće pa dublje – kao i bilo koji drugi val – no tim nose i vodenu mase određene temperature. Tako klimatskim promjenama uzrokovana neuobičajeno visoka temperatura na 20 metara se može spustiti i na 45 metara. Istodobno se na drugom mjestu hladnija vodena masa s 50 metara u valnom kretanju nađe na 25 metara.

Temperaturni šok izaziva znatan stres u svima – neki će organizmi zbog njega „pobjeći“, neki oboljeti, drugi umrijeti a treći se nikada neće ni naseliti. Promjene su se događale i nastavit će se događati, samo je pitanje kojom brzinom. Lastovo stoga možemo promatrati i kao mali prirodni laboratorij.

ISLAND je istraživački projekt podržan od strane Hrvatske zaklade za znanost kojeg vodi raznolika međunarodna skupina znanstvenika u svrhu proučavanja fenomena ITW (eng. Island trapped waves; hrv. valovi vezani uz otok) oko otoka Lastova te kakav utjecaj ovaj fenomen ima na živi svijet u podmorju Lastova – počevši s hranjivim tvarima, fitoplanktonom i zooplanktonom te pridnenom bentičkom zajednicom. Kroz intenzivne četiri godine i dobrom međunarodnom suradnjom pokušat će odgovoriti na brojna pitanja od kojih su u ovom članku predstavljaju samo neka od njih.

Veliki izazovi u doba korone su pred ekipom koju čine stručnjaci sa Biološkog i Geofizičkog odsjeka PMF-a, Instituta za more i priobalje iz Dubrovnika, Društva istraživača mora – 20000 milja iz Zadra, GEOMAR Centra iz Kiela (Njemačka), Stazione Zoologica Anton Dohrn iz Napulja (Italija), Fakulteta za oceanografiju Sveučilišta Rhode Island (SAD), Instituta za biologiju mora iz Kotora, Crna Gora te pridruženim stručnjacima iz NASA-e i Instituta za ribarstvo i oceanografiju Split.

Putovanje projekta pratite na Facebook stranici Project ISLAND kroz koju će vas projektni tim voditi na sva svoja terenska istraživanja i mnogo toga više – a prvi teren počinje za manje od mjesec dana!

Barbara Čolić, mag. ekologije i zaštite prirode

Društvo istraživača mora – 20000 milja