OD KUD ZAGAĐENJE U RAVSKOM KANALU? Inspekcije i uzgajalište tvrde jedno, građani i snimke nešto sasvim drugo…

Foto: Čitatelji

Dojave građana o zagađenju Ravskog kanala pratimo sustavno od ljeta 2020. godine. Smrad i masne mrlje koje plutaju površinom, ljepljiva smjesa koja se hvata za obalne stijene, brodice, ribarski alat, simptomi su koje su popratili fotografijama i videomaterijalima. I nije to bilo samo ljetos, već nam prijave pristižu i ove godine. Proveli smo neko vrijeme tražeći odgovore, proslijeđujući prijave odgovornima. Građani za zagađenje optužuju obližnje uzgajalište riba, dok iz uzgajališta kategorički odbijaju priznati krivnju. Na teren su izišli i inspektori koji tvrde da je sve u redu, no komparacijske brojke s parametrima nam nisu dostavili. Jedni nam tvrde da se radi o poslovnoj tajni, drugi nam šalju dokumente iz 2019. godine i ranije, kad je bilo sve uredno, ali je i proizvodnja bila daleko manja. Što se zapravo događa?

– Ovako vam izgleda more 700 metara od uzgajališta Cromarisa, živim odmah nasuprot, iz dana u dan gledam što se događa i mogu vam potvrditi slikama da je to strašno – jedan je od niza apela građana koje smo počeli dobivati u ljeto 2020. godine i do danas povremeno pristižu.

– Zagađenje traje od kad su kavezi za ribogojilište u funkciji i svaki dan samo ovisi o vjetru i kurentu gdje će ga odnijeti. Periodično su vidljive naslage na kamenu na obali ali u moru se često vide teške prljavštine. Situacija je katastrofalna zbog toga što je Ravski kanal jako mali i uzak. Definitivno će se situacija sve više pogoršavati ukoliko se nešto ne poduzme – poručuje jedan od otočana.

– Prominilo nam se dno, umiru nam spužve, cjevaši, nestali su ježinci, došle su neke ogavne trave koje su se viđale samo na zagađenim mjestima, nestale su neke vrste riba, lovimo samo te umjetne podlanice koronašice i brancine koronaše, iz mora izlazimo puni masti po sebi itd itd. stanje je alarmantno, nikoga nije briga za nas. Država voli samo kapital koji ubire, ne voli nas bodule, otočane. Nekad smo se dičili odakle potječemo, sad nas je sram države u kojoj živimo – spominje nam pak ribar koji je također snimio stanje i na što sliče njegove mreže, izvučene iz mora.

„Ne možemo vam dati podatke zbog tajnosti“

No zašto to ne vidi inspekcija koja je izlazila na teren?

– Ne možemo vam dati opodatke jer imamo ugovor s komitentnom. Takve podatke jedino dostavljamo stranci s kojom imamo sklopljen ugovor o tajnosti podataka. Stranka je dužna dostaviti izvješće Državnom inspektoratu – kazao nam je Benito Pucar iz Zavoda za javno zdravstvo Zadarske županije.

– Ne bi htio ulaziti u probleme i govoriti išta mimo onoga što smijem – nastavlja Pucar.

Na pitanje rade li analizu mora dalje od koncesijskog područja, dakle na mjestima gdje nam građani već mjesecima dojavljuju te fotografijama i videom potkrijepljuju zagađenost, odgovara:

– Nama tu analizu netko treba platiti. Ako netko to prijavi, treba li Državni inspektorat reagirati? A vi ionako prema tim analizima ne možete ništa napraviti, jedino ako se napravi inspekcijski izvid. Dalje određuje sud – pojašnjava nam Pucar i upućuje na proceduru; Stranka može napraviti analizu prema Uredbi o kakvoći vode ili prema rješenju Ministarstva – pojasnio nam je Pucar.

Foto: Cromaris

Cromaris višestruko povećao proizvodnju

– Cromaris je proizvodnju s početnih 700 tona višestruko povećao i ta hiperprodukcija je svakako morala prouzročiti posljedice po okoliš – kaže nam dobro upućen izvor, koji je zbog svoje poslovne sigurnosti zamolio anonimnost.

Četverostruko povećanje proizvodnje Cromarisu, na 3.000 tona je prije dvije godine odobrila Vlada Republike Hrvatske, a da su povećali proizvodnju, ne kriju ni u ovoj kompaniji, koja je od Zadarske županije u travnju dobila nagradu za postignuća u području gospodarstva.

–  Cromaris je stvoren 2010. godine spajanjem tri tvrtke koje imaju dugogodišnju tradiciju u uzgoju ribe, a u posljednjih 10 godina došao s tisuću do 10 tisuća tona prodane ribe – istaknuo je tada u razgovoru za Novi radio član uprave Cromarisa za uzgoj i preradu Dane Desnica.

Iz ove tvrtke smo već dobili i objavili priopćenje u kojem pojašnjavaju svoju stranu priče i kažu da rade po pravilima struke,

– Cromaris d.d. ne samo da se drži svih zakonskih odredbi pa i onih vezanih za očuvanje okoliša, već je certificiran najzahtjevnijim svjetskim certifikatima za očuvanje okoliša kao što su ASC, Friend of the Sea i drugi. Ti certifikati koje izdaju najeminentnije europske certifikacijske kuće poput talijanskog DNVa, švicarskog SGSa i drugih od nas zahtjevaju puno strože ponašanje i ostvarivanje puno boljih ekoloških pokazatelja od onih koji su propisani zakonom – pojasnio nam je direktor društva Cromaris d.d., Goran Markulin, a njegov odgovor u cijelosti možete pročitati OVDJE.

No, nas zanimaju brojke, odnosno parametri mjerenja u periodu od kad dobivamo učestale prijave građana, fotografije i videosnimke zagađenja Ravskog kanala. Zanima nas i zašto to nije svima javno dostupno, a trebalo bi biti?

Foto: Čitatelj

Dostupni samo stariji dokumenti o praćenju stanja okoliša 

Tražili smo odgovor od Zadarske županije koja je nedavno upravo Cromarisu dala nagradu za postignuća u području gospodarstva.

U traženim podacima dobili smo dokument o praćenju stanja okoliša iz 2019. godine, dakle godinu dana prije nego su počele dojave građana o učestalom zagađenju. Dokument na 39 stranica potpisuje Služba za zdravstvenu ekologiju i zaštitu okoliša gore spomenutog Zavoda za javno zdravstvo Zadarske županije. Rezultati mjerenja općih pokazatelja na postajama uzgajališta i referentnoj postaji tada su doista bili u skladu s vrijednostima uobičajenim za taj dio godine i područje srednjeg Jadrana. Izmjerena prozirnost na postajama uzgajališta se nije razlikovala od vrijednosti izmjerenih za referentne postaje. Vizualnim pregledom površine nisu ustanovljeni negativni utjecaji uzgajališta (kruti otpad, plivajuće otpadne tvari, masnoće) kao ni neugodni mirisi, a sve je potkrijepljeno tablicama, referentnim vrijednostima i fotografijama.

Jedino što se navodi kao loše u navedenom dokumentu iz 2019. godine su izmjerene vrijednosti pokazatelja biomase fitoplanktona izražene kao klorofil α: “Granične vrijednosti kategorija ekološkog stanja za priobalne vode za biološke elemente kakvoće izražene kao omjer ekološke kakvoće, postaje uzgajališta i referentne postaje Velo Žalo svrstavaju se prema srednjoj vrijednosti na temelju ispitanog fitoplanktona u loše do umjereno stanje”, navodi dokument.

U opširnom odgovoru, kojeg nam je iz Zadarske županije poslao pročelnik Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet Krešimir Laštro, stoje i nešto detaljnija pojašnjenja.

Zadarska županija davatelj je dvije koncesije na pomorskom dobru u svrhu uzgoja bijele morske ribe na području Ravskoga kanala i to:

  • Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra na lokaciji Ravskog kanala uz uvalu Lučica, sjeverozapadno od uvale Velo i Malo žalo na Dugom otoku, Općina Sali, ukupne površine 11.000 metara četvornih, kapaciteta uzgoja do 60 t godišnje.
  • Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra na lokaciji akvatorija Ravskog kanala, uz uvalu Lučica, sjeverozapadno od uvala Velo i Malo žalo na Dugom otoku, Općina Sali, ukupne površine 252.311 metara četvornih, ukupnog kapaciteta do 1.041 t godišnje.

Ovlaštenik obje koncesije je trgovačko društvo „Cromaris“ d.d. Zadar.

Foto: Čitatelj

Za oba uzgajališta ovlaštenik koncesije je ishodio Lokacijsku dozvolu, a budući da je za uzgojni kapacitet tražen lokacijskom dozvolom bila obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš, trgovačko društvo „Cromaris“ d.d. Zadar je temeljem provedene „Studije o utjecaju na okoliš“ izrađene po tvrtki „OIKON“ d.o.o. iz Zagreba ishodilo Rješenje o prihvatljivosti namjeravanog zahvata u prostoru za okoliš izdano po Ministarstvu zaštite okoliša i prirode iz 23. rujna 2014. godine.

Također za predmetni zahvat u prostoru ishođeni su: suglasnost Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Uprave za sigurnost plovidbe, Lučka kapetanija Zadar, Rješenje o posebnim uvjetima Ministarstva zaštite okoliša i prirode, posebni uvjeti Komunalnog društva Dugi otok i Zverinac d.o.o., te Posebni uvjeti Ministarstva poljoprivrede. Ovlaštenik koncesije se pritom obvezuje gospodarski koristiti pomorsko dobro uz pridržavanje svih mjera zaštite okoliša i u skladu s propisima Republike Hrvatske o zaštiti okoliša.

Nadalje, ovlaštenik koncesije se obvezuje Davatelju koncesije dostavljati jednom godišnje sve podatke o izvršenim analizama i mjerenjima sukladno zakonskim i podazkonskim propisima kao i podatke o izvršenim inspekcijama na predmetnom uzgajalištu.

Slijedom navedenog, ovlaštenik koncesije dostavio je Upravnom odjelu za pomorskom dobro more i promet Zadarske županije Monitoring – praćenje stanja okoliša uzgajališta na lokaciji Velo žalo za 2015., 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu, izrađene od strane Zavoda za javno zdravstvo Zadar, Službe za zdravstvenu ekologiju i zaštitu okoliša.

U Zaključcima dostavljenih Monitoringa navodi se kako se „može zaključiti da aktivnosti uzgajališta nemaju značajnijeg utjecaja na obalne zajednice na toj lokaciji“.

Za 2020. godinu izrađeni su pojedinačni izvještaji o mjerenjima, a finalni elaborat Monitoringa s analizom rezultata dobivenih mjerenjima za ovu lokaciju trebao bi biti izrađen te dostavljen u travnju 2021. godine.

Nadalje, ističemo kako je sukladno Uredbi o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru davatelj koncesije dužan osnovati povjerenstvo u svrhu praćenja izvršavanja odluka i ugovora o koncesiji, te je Županijska skupština Zadarske županije donijela Rješenje  osnivanju i imenovanju Povjerenstva u svrhu praćenja izvršavanja odluka i ugovora o koncesijama na pomorskom dobru na području Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“ 17/12),  koje između ostalog,  provjerava na koji način ovlaštenik koristi i održava pomorsko dobro te pridržava li se zakonskih odredbi o zaštiti okoliša.

Povjerenstvo je na predmetnoj lokaciji izvršilo nadzor nad izvršavanjem odluka i ugovora o koncesijama tijekom 2015., 2016., 2019. i 2020. godine i izradilo zapisnike u kojima nije utvrđeno postojanje onečišćenja mora na lokaciji.

Sukladno odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nadzor nad stanjem objekata na pomorskom dobru; nadzor nad održavanjem reda u luci; nadzor nad korištenjem, upotrebom, gradnjom na pomorskom dobru u  pogledu udovoljavanja uvjetima i odluke i ugovora o dodjeli koncesije; nadzor nad obavljanjem djelatnosti na pomorskom dobru u pogledu udovoljavanja uvjetima iz odluke i ugovora o dodjeli koncesije te nadzor nad općom upotrebom pomorskog dobra obavljaju inspektori pomorskog dobra Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i inspektori lučke kapetanije.

Foto: Čitatelj

Ovaj Upravni odjel do sada nije zaprimio niti jedno rješenje Lučke kapetanije koje bi se odnosilo na utvrđenje onečišćenja na području predmetnih koncesija.

Napominjemo kako inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o zaštiti okoliša i propisa donesenih na temelju tog Zakona obavljaju inspektori zaštite okoliša te druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš.

Inspekcijske i druge poslove u području veterinarstva i sigurnosti hrane provode veterinarski inspektori i granični veterinarski inspektori na temelju ovlasti danih Zakonom o državnom inspektoratu, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, propisima donesenim na temelju toga Zakona te propisima EU.

Do sada nismo zaprimili zapisnike navedenih službi u kojima bi bilo utvrđeno postojanje onečišćenja mora na predmetnoj lokaciji.

Zaključno, moramo istaknuti kako je Zadarska županija među prvima pokrenula aktivnosti oko uspostave Integralnog upravljanja obalnim područjem (IUOP), procesa koji uključuje cjelovitu procjenu, postavljanje ciljeva, planiranje i upravljanje obalnim sustavima i resursima te predstavlja živi i kontinuirani proces za postizanje održivog razvoja.

Operativna provedba (monitoring) po svim Programima, odnosno ispitivanja pokazatelja praćenja u stupcu vode i sedimentu na zadanim referentnim točkama, provodi se u kontinuitetu od 2007. godine. Navedeni podaci su dostupni OVDJE, stoji, između ostalog u odgovoru kojeg smo dobili iz Zadarske županije.

Što se dogodilo u međuvremenu?

Cromaris je pojačao proizvodnju, a osim „sve je u redu“, detaljne rezultate monitoringa i dozvoljenih vrijednosti za 2020. godinu i početak ove 2021. godine, dakle u vrijeme kad nam stižu prijave građana o zagađenju – nismo vidjeli. Ponovimo, iz Zadarske županije nam je potvrđeno da je finalni elaborat Monitoringa sa analizom rezultata dobivenih mjerenjima za ovu lokaciju trebao biti izrađen te dostavljen u travnju 2021. godine.

Na svojim stranicama su 2020. godine objavili i Izvješće o održivosti na engleskom jeziku, no i ono se, naravno, bazira na podacima iz prethodnih godina.

No, što je onda uzrok zagađenja na kojeg se žale i upozoravaju otočani, ribari, obični građani koji prolaze Ravskim kanalom?

Upit smo poslali na još nekoliko adresa:

Iz Ministarstva poljoprivrede su nam samo odgovorili: “Potvrđujemo primitak Vaše elektroničke poruke”, dalje od toga ništa nismo dobili.

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja su nam pojasnili sve što ih nismo pitali, a to je kakvoća mora za kupanje:

“Praćenje kakvoće mora za kupanje u Republici Hrvatskoj, s ciljem zaštite zdravlja kupača, provodi se temeljem Uredbe o kakvoći mora za kupanje. Uredbom su propisani standardi kakvoće mora koji uključuju definirane granične vrijednosti mikrobioloških pokazatelja (Escherichia coli i crijevni enterokoki) te druge značajke mora (temperatura, slanost, meteorološki uvjeti, vidljivo onečišćenje i sl.).

Praćenje kakvoće mora organizirano provode ovlaštenici (zavodi za javno zdravstvo) na utvrđenim točkama/morskim plažama na kojima se očekuje veliki broj kupača i ne odnosi se na marikulturna uzgajališta koja su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Program se kontinuirano provodi od 1989. godine na području sedam jadranskih županija. Praćenje kakvoće mora za kupanje u Republici Hrvatskoj obavlja se od 15. svibnja do 30. rujna, odnosno neposredno uoči, za vrijeme i neposredno nakon sezone kupanja. Sezona kupanja svake godine traje od 1. lipnja do 15. rujna. Praćenje kakvoće mora se ne provodi izvan tog perioda. Svi podaci dostupni su u Bazi podataka „Kakvoća mora za kupanje u RH“ OVDJE.

Upućujemo Vas da informacije vezane za onečišćenje prijavite Državnom inspektoratu Republike Hrvatske”, savjetovali su nas u mimnistarstvu Tomislava Ćorića.

Iz Državnog inspektorata su po prijavi u ožujku izišli na teren, nisu našli nepravilnosti, no brojke nam poslali nisu. Naprotiv, uputili su nas na Zadarsku županiju i tamošnji Zavod za javno zdravstvo, kojima smo se najprije obratili, a koji nam “zbog tajnosti” nisu mogli dati podatke.

“Inspekcije zaštite prirode i zastite okoliša te veterinarska inspekcija Državnog inspektorata od 17. do 19. ožujka izvršile su inspekcijski nadzor u akvatoriju ravskog kanala te na obalnoj crti od rta Garmina – uvala Marnica – rt Pekosko – uvala Grbačina – uvala Grbavac i Paladinica te u poslovnim prostorijama trgovačkog društva koje je koncesionar za marikulturu (uzgajalište riba) na predmetnoj lokaciji. Nadzorom nisu utvrđene nepravilnosti iz nadležnosti inspekcija Državnog inspektorata te slijedom navedenog, nema elemenata za pokretanje upravnog inspekcijskog postupka”, zaključak je Državnog inspektorata.

Odgovor na pitanje što se događa u Ravskom kanalu, tako ostaje enigma koja je zavrtila puni krug uvijek dosljednih hrvatskih institucija, a nama ostaje izbor – vjerovati višestrukim prijavama građana, potkrijepljenim fotografijama i video-materijalima ili uvjerenjima da je ipak sve u redu, ali bez dokumenta novijeg datuma koji će to i potkrijepiti. Dobijemo li ih u međuvremenu, rado ćemo ih objaviti!

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

POSLJEDICE UZGAJALIŠTA? Stanovnici Rave: “Previše kaveza, more je masno i mutno, nestaju vrste”

S otoka Rave stižu nove slike zagađenja: “Ovako izgleda more 700 metara od uzgajališta!”

 

Vaš komentar