Europska unija odobrila novu klasu ratnih brodova koju razvija hrvatska DIV grupa

Foto: Marine and Energy Solutions / DIV / Ilustracija

U okrilju Europske unije pokrenut je novi skupi i za budućnost pomorskih članica izuzetno važan projekt. Europska unija, odnosno Upravni odbor Europske obrambene agencije (European Defence Agency – EDA), u okviru sustava Trajne strukturne suradnje ili, skraćeno, PESCO-a kao dijela europske sigurnosne i obrambene politike odobrila je financiranje razvoja nove klase ratnih brodova, koji bi se sljedećih godina gradili za članice Europske unije. Riječ je o klasi ratnih brodova koji se vode pod radnim nazivom Europska ophodna korveta (European Patrol Corvette – EPC).

Europska unija odobrila je time projekt financiranja razvoja izgradnje zajedničkog europskog ratnog broda visokih maritivnih sposobnosti. Projekt je vrijedan milijarde eura, a uključene države članice EU-a dobit će, uz financiranje izgradnje iz europskih fondova, respektabilan ratni brod koji će moći, ovisno o potrebama korisnika, obavljati velik broj različitih zadaća, od kontrole priobalnog akvatorija i isključivog gospodarskog pojasa do kontrole oceanskih pomorskih komunikacija, kakvu potrebu imaju Francuska i Španjolska zbog svojih prekomorskih teritorija. Nosioci projekta su Italija i Francuska, a dosad su se priključile Španjolska i Grčka, piše Dnevno.hr.

Projekt europske patrolne korvete iniciran je 2019. godine, a države koje su u njega uključene namjeravaju izgraditi prve prototipove u razdoblju od 2026. do 2027. godine.

Europska ophodna korveta ili EPC ratni je brod zamišljen kao zajednička platforma modularne konfiguracije koju države članice sudionice projekta mogu prilagoditi svojim potrebama i specifikacijama. Dimenzije broda prilagođene su upotrebi u priobalnom akvatoriju, ali s mogućnošću djelovanja i na otvorenom moru, pa i na oceanskim prostranstvima. Jedan od prioriteta bio je veliki doplov i veliki operativni radijus, dok je vršna brzina plovidbe sekundarni element idejnog projekta. EPC bi trebao imati najviše 3 tisuće tona istisnine, što bi brodu omogućilo djelovanje iz manjih luka i sidrišta jer bi gaz broda trebao biti najviše 5,5 metara. Ukupna dužina broda koji bi trebao biti opremljen dizelskim i električnim motorima ne bi trebala prelaziti 110 do 120 metara.

Cilj projekta EPC-a je stvoriti fleksibilan modularni brod koji bi se lako mogao nadograđivati i prilagođavati različitim zadaćama. Projekt je jedan od prvih mornaričkih zajedničkih pothvata u okviru Europske unije. Okosnicu projekta čine talijanski Fincantieri i francuska Naval Group, koji su 2019. godine osnovali zajednički konzorcij NAVIRIS. Sjedište talijansko-francuske tvrtke nalazi se u Genovi, a koristi se razvojni centar u blizini Toulona u Francuskoj.

Projektu se 12. siječnja 2020. godine pridružila Grčka, a 2. travnja 2020. i Španjolska. Uvjet za dobivanje financijske potpore iz fondova Europske unije bio je da u projektu sudjeluju najmanje tri države članice. Pristupanjem Grčke taj je uvjet zadovoljen, a eventualno povećanje broja sudionika utjecalo bi dodatno na povlačenje novca iz Europske unije i smanjilo bi cijenu ratnih brodova.

Buduća europska ophodna korveta usklađena je sa standardima NATO-a i ona bi prema NATO nomenklaturi bila tzv. Limited Warship Unit.

Brod bi bio dostupan u tri verzije, i to kao ophodna korveta za protubrodsko i protuzračno ratovanje s mogućnošću proširenja namjene i na protupodmorničko djelovanje, kao ophodna korveta optimizirana za djelovanje po površinskim ciljevima i oceanskim doplovom od gotovo 10 tisuća nautičkih milja pri ekonomskoj brzini od 14 čvorova te kao korveta optimizirana za ophodne misije u priobalnom pojasu.

Foto: Marine and Energy Solutions / DIV / Brodosplit

Hrvatska korveta

Prema dosadašnjim podacima, Grčka je zainteresirana za verziju s najsnažnijim motorom, koja bi uključivala i protubrodsko i protuzračno naoružanje. Francuska i Španjolska zainteresirane su za model ophodnih korveta oceanskih sposobnosti, kao i za one za djelovanje u priobalnom pojasu. Italija, kao i Grčka, prednost daje prvoj verziji snažnoga višenamjenskog broda. U svim varijantama, korvete bi bile naoružane najsuvremenijim francusko-talijanskim protuzračnim raketnim sustavom Aster okomitog lansiranja, a bile bi osposobljene za smještaj i korištenje helikoptera tipa NH90. Maksimalna brzina brodova bila bi za suvremene ratne brodove skromna i iznosila bi 24 čvora, ali cilj projekta nije velika maksimalna brzina plovidbe, nego veliki doplov. Nova europska korveta najvjerojatnije će preuzeti dizajn korveta tipa Doha izgrađenih u talijanskom Fincantieriju i isporučenih Kataru.

Nositelji razvoja EPC-a zainteresirani su i za proširenje suradnje na Hrvatsku koja također ima potrebu za izvanobalnim ophodnim ratnim brodovima sličnih karakteristika kao i EPC. No Hrvatska ima kapaciteta i sposobnosti za razvoj vlastitog projekta i izgradnju brodova na domaćim navozima. Tako je sredinom ožujka, nedugo nakon odluke EU-a o odobrenju djelomičnog financiranja projekta EPC-a, hrvatska DIV grupa javnosti predstavila svoj projekt, izvanobalni ophodni brod – korvetu BIS 91. Razvoj i izgradnja broda koji odgovara osobinama EPC-a, a u nekim elementima ih i nadmašuje, u splitskom škveru bili bi ne samo jeftiniji nego bi se ostvarile i posredne koristi kao što je očuvanje radnih mjesta i tradicije izgradnje brodova u hrvatskim brodogradilištima. Brod kakav predstavlja tvrtka DIV imao bi šanse afirmirati se i na svjetskom tržištu, piše Dnevno.hr.

U svakom slučaju, vremenski usporedna objava početka projekta razvoja europskih ophodnih korveta i projekta hrvatske ophodne korvete ukazuje na to da se pomorska komponenta hrvatske obrambene moći održava i da se prati razvoj pomorskih oružnih sustava u okviru EU-a i NATO-a.

Mario Stefanov

PROČITAJTE JOŠ:

FOTO Ovako će izgledati hrvatski ratni brod nove generacije