EU ZASTUPNICI U BORBI ZA OČUVANJE BIORAZNOLIKOSTI: Treba zaštititi trećinu kopnenih i morskih područja Unije

Foto: Pixabay

BRUXELLES – Zastupnici Europskog parlamenta u utorak su sa 515 glasova za, 90 protiv i 86 suzdržanih usvojili rezoluciju „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” kojom se nastoje zaustaviti i preokrenuti trenutačni trendovi smanjenja biološke raznolikosti u Europi i ostatku svijeta.

U Rezoluciji zastupnici traže oštrije mjere i kreiranje obvezujućih ciljeva za zaštitu divlje flore i faune, koji uključuju i zahtjev da se 30 posto kopnenih i morskih područja Unije dodatno zaštiti, da se kao obveza nametne izgradnja “zelenih krovova” na novim zgradama, te da se provedu hitne mjere za zaustavljanje smanjenja populacija pčela i drugih oprašivača.

Potreban je „Pariški sporazum” za bioraznolikost i europski propis o bioraznolikosti za obnovu i prikladnu zaštitu ekosustava do 2050., upozoravaju zastupnici.

Prema procjenama Međuvladine znanstveno-političke platforme za bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES), priroda u svijetu propada neviđenom brzinom te milijunu od procijenjenih osam milijuna vrsta prijeti izumiranje.

Zastupnici stoga pozdravljaju namjeru Strategije EU-a za bioraznolikost da do 2050. globalni ekosustavi budu obnovljeni, otporni i prikladno zaštićeni. Za ostvarenje te namjere traže europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi.

Zastupnici su izrazili žaljenje što Unija nije postigla ciljeve u području bioraznolikosti za 2020. te kažu da nova strategija mora adekvatno obuhvatiti svih pet uzročnika promjena: promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste. Ističu da za zaštitu bioraznolikosti u Europi treba mobilizirati 20 milijardi eura godišnje.

Foto: Boris Kačan

Zatražili su i da se na konferenciji UN-a u listopadu 2021. donese sporazum sličan Pariškom sporazumu o klimi kojim bi se utvrdili globalni prioriteti u području bioraznolikosti za 2030. i nakon toga.

Iako Unija već ima najveću mrežu zaštićenih područja na svijetu, zastupnici smatraju da treba donijeti plan EU-a za obnovu prirode kojim bi se do 2030. zaštitilo najmanje 30 posto kopnenih i morskih područja EU-a.

Posebno su napomenuli da se najmanje trećina tih područja, uključujući sve preostale prašume i stare šume, treba još strože štititi. U nacionalnim ciljevima treba u obzir uzeti razlike u veličini i udjelu prirodnih područja.

Zastupnici smatraju da ne smije biti nazadovanja u trendovima očuvanja te da do 2030. treba postići „povoljno stanje očuvanosti” zaštićenih vrsta i staništa. Uz to, za 30 posto vrsta i staništa koji trenutačno nemaju povoljno stanje, treba postići ili povoljno stanje ili snažan pozitivan trend prema poboljšanju.

Parlament smatra da Unija mora predvoditi nastojanja za zaustavljanje komercijalne trgovine ugroženim vrstama i njihovim dijelovima.

Zastupnici se protive ponovnom odobrenju upotrebe glifosata nakon 31. prosinca 2022. Ponovili su svoj zahtjev da se inicijativa EU-a za oprašivače hitno revidira kako bi se u nju uključio ambiciozan okvir za praćenje oprašivača u cijeloj Uniji s jasnim pokazateljima i ciljevima za zaustavljanje smanjenja populacija oprašivača, koji su ključni za okoliš i sigurnost hrane.

Kako bi se smanjila uporaba pesticida, zastupnici ističu da bi poljoprivrednici trebali primjenjivati rješenja zaštite uroda koja su sigurna za okoliš.

Foto: Pixabay

Izvjestitelj iz Španjolske César Luena tom je prilIkom rekao: – Danas zahtijevamo europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi, kojim bi se utvrdili okvir za zaštitu bioraznolikosti do 2050. i obvezujući ciljevi za 2030.

Zadovoljan sam što smo usvojili glavne ciljeve prijedloga Komisije i podržali izradu plana EU-a za obnovu prirode kako bi se zaštitilo najmanje 30 posto kopnenih i morskih područja Unije. Izražena je i velika potpora za donošenje propisa o zaštiti i održivoj upotrebi tla te plana za zajedničko rješavanje klimatske krize i krize bioraznolikosti.

M.B.

PROČITAJTE JOŠ:

Europarlament poziva na zaštitu najmanje 30 posto morskih područja u EU!

Vaš komentar