EU traži da Nacionalni planovi oporavka budu u skladu sa zelenim rastom i digitalnom transformacijom

Foto: Morski HR

BRUXELLES – Europski parlament usvojio je na Plenarnoj sjednici Rezoluciju o aktualnoj procjeni dosad predanih nacionalnih planova oporavka EU država članica, koja će biti predana Komisiji. Zastupnici su istaknuli kako je Mehanizam oporavka i otpornosti (RRF) povijesni EU instrument koji ne samo da mora ublažiti negativne posljedice pandemije COVID-19, nego će imati trajni učinak na opću dobrobit te bi trebao pomoći pravednoj raspodijeli gospodarskog rasta.

Zastupnici su pozvali Komisiju da odobri samo one planove koji u potpunosti ispunjavaju odredbe i ciljeve utvrđene uredbom o Mehanizmu oporavka i otpornosti te da ne podlegne nikakvom političkim pritisku.

Hrvatska je službeni plan dostavila Komisiji 15. svibnja, a u njemu traži gotovo 6,4 milijarde eura bespovratnih sredstava za zeleno i digitalno gospodarstvo, javnu upravu i pravosuđe, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvo. Plan uključuje i inicijativu za obnovu zgrada nakon potresa, a Vlada RH očekuje da će ulaganjima i projektima u idućih pet godina uspjeti gospodarstvo učiniti otpornijim na buduće krize.

Najmanje 37 posto proračuna za borbu protiv klimatskih promjena

Zastupnici od Komisije traže pažljivu procjenu i jamstvo da svaki nacionalni plan oporavka i otpornosti zaista pridonosi područjima šest usuglašenih politika od europskog značaja: zelenoj tranziciji, digitalnoj transformaciji, konkurentnosti, društvenoj koheziji, institucionalnoj reakciji i spremnosti za krize, te sljedećoj generaciji, što uključuje obrazovanje i vještine.

Očekuje se da u nacionalnim planovima najmanje 37 posto proračuna bude namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, a ključni alat za podršku zelenoj tranziciji jest ne nanositi bitnu štetu bioraznolikosti.

Na digitalne aktivnosti otpada 20 posto proračuna, a to uključuje digitalnu tranziciju, sigurnosna pitanja, digitalnu infrastrukturu te strateške interese EU-a.

Pravedni rast diljem EU

Za postizanje najvećeg mogućeg učinka, sredstva se moraju pravedno raspodijeliti po sektorima i društvima, a potrebno je imati u vidu i buduće generacije te rodnu ravnopravnost, podsjećaju zastupnici. Protive se kozmetičkoj prilagodbi projekata bez stvarne dodane vrijednosti te ustraju u zahtjevu da sve reforme i ulaganja budu povezani s ključnim etapama, ciljevima i troškovima koji su relevantni, jasni, detaljni i primjereno se prate pomoću zajedničkih indikatora. Te mjere bi trebale pomoći u uočavanju i sprječavanju korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti.

Ključno u cijeloj priči jest da niti jedan projekt ne smije biti neusklađen s EU vrijednostima, a nacionalne vlade morat će se u provedbi i nadzoru planova konzultirati s civilnim društvom i socijalnim partnerima te lokalnim i regionalnim vlastima, kako bi korisnici bili što uključeniji, a planovi što transparentniji.

K.B.

Vaš komentar