2 min. čitanja

EU traži da Nacionalni planovi oporavka budu u skladu sa zelenim rastom i digitalnom transformacijom

EU traži da Nacionalni planovi oporavka budu u skladu sa zelenim rastom i digitalnom transformacijom
Foto: Morski HR

BRUXELLES – Europski parlament usvojio je na Plenarnoj sjednici Rezoluciju o aktualnoj procjeni dosad predanih nacionalnih planova oporavka EU država članica, koja će biti predana Komisiji. Zastupnici su istaknuli kako je Mehanizam oporavka i otpornosti (RRF) povijesni EU instrument koji ne samo da mora ublažiti negativne posljedice pandemije COVID-19, nego će imati trajni učinak na opću dobrobit te bi trebao pomoći pravednoj raspodijeli gospodarskog rasta.

Zastupnici su pozvali Komisiju da odobri samo one planove koji u potpunosti ispunjavaju odredbe i ciljeve utvrđene uredbom o Mehanizmu oporavka i otpornosti te da ne podlegne nikakvom političkim pritisku.

Hrvatska je službeni plan dostavila Komisiji 15. svibnja, a u njemu traži gotovo 6,4 milijarde eura bespovratnih sredstava za zeleno i digitalno gospodarstvo, javnu upravu i pravosuđe, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvo. Plan uključuje i inicijativu za obnovu zgrada nakon potresa, a Vlada RH očekuje da će ulaganjima i projektima u idućih pet godina uspjeti gospodarstvo učiniti otpornijim na buduće krize.

Najmanje 37 posto proračuna za borbu protiv klimatskih promjena

Zastupnici od Komisije traže pažljivu procjenu i jamstvo da svaki nacionalni plan oporavka i otpornosti zaista pridonosi područjima šest usuglašenih politika od europskog značaja: zelenoj tranziciji, digitalnoj transformaciji, konkurentnosti, društvenoj koheziji, institucionalnoj reakciji i spremnosti za krize, te sljedećoj generaciji, što uključuje obrazovanje i vještine.

Očekuje se da u nacionalnim planovima najmanje 37 posto proračuna bude namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, a ključni alat za podršku zelenoj tranziciji jest ne nanositi bitnu štetu bioraznolikosti.

Na digitalne aktivnosti otpada 20 posto proračuna, a to uključuje digitalnu tranziciju, sigurnosna pitanja, digitalnu infrastrukturu te strateške interese EU-a.

Pravedni rast diljem EU

Za postizanje najvećeg mogućeg učinka, sredstva se moraju pravedno raspodijeliti po sektorima i društvima, a potrebno je imati u vidu i buduće generacije te rodnu ravnopravnost, podsjećaju zastupnici. Protive se kozmetičkoj prilagodbi projekata bez stvarne dodane vrijednosti te ustraju u zahtjevu da sve reforme i ulaganja budu povezani s ključnim etapama, ciljevima i troškovima koji su relevantni, jasni, detaljni i primjereno se prate pomoću zajedničkih indikatora. Te mjere bi trebale pomoći u uočavanju i sprječavanju korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti.

Ključno u cijeloj priči jest da niti jedan projekt ne smije biti neusklađen s EU vrijednostima, a nacionalne vlade morat će se u provedbi i nadzoru planova konzultirati s civilnim društvom i socijalnim partnerima te lokalnim i regionalnim vlastima, kako bi korisnici bili što uključeniji, a planovi što transparentniji.

K.B.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.