Prvi dan ljeta i Festival sunca i svjetlosti u hrvatskom Stonehengeu

Foto: Boris Kačan

NIN – Točno u u 5 sati i 21 minutu nastupilo je astronomsko i kalendarsko ljeto. Na sjevernoj Zemljinoj polutci dan je najduži, a noć najkraća. Kao i na mnogim mjestima u svijetu, Zemljinu vrtnju i godišnja doba za praćenje kalendara koristili su drevni graditelji i u Ninu kad su u 9. stoljeću izgradili crkvicu Svetog Križa.

Oko promatrača uvidjet će greške u gradnji koje nisu nastale neznanjem, već su promišljeno djelo majstora. Naime pomaci od pravilne osi i nazovimo ih greške u zidanju posljedica su praćenja sunca. Tako je crkvica služila kao svojevrstan sat i kalendar u dobu u kojem je izgrađena. Za vrijeme hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela kneževa dvora koji se nalazio u neposrednoj blizini.

Photo: Boris Kačan

Igra svjetlosti na prvi dan ljeta

Koje sve tajne i izvanredne, našem umu još uvijek nedokučive, ideje i puteve ostvarenja, krije ninska crkva sv. Križa? I kako to igra sunca, svjetla i sjene nepogrešivo poput kalendara i sunčanog sata govori o dobu godine, mjesecu, pa i satu?!

Prvi Festival Sunca i svjetlosti jedinstvena je manifestacija održana u crkvi sv. Križa prvoga dana ljeta 2009. godine, Međunarodne godine astronomije. Manifestacija se temelji na valorizaciji astronomskog i arhitektonskog značaja crkve Sv. Križa iz 9. stoljeća, koju je engleski arhitekt Thomas Graham Jackson nazvao najmanjom katedralom na svijetu s kupolom koja ima osobite karakteristike. Naime, svaka strana crkve ima ovalni otvor, a njezina je izgradnja i pozicija u odnosu na položaj sunca kroz čitavu godinu zavisna o zimskom i ljetnom suncostaju (solsticiju) i proljetnoj i jesenjskoj ravnodnevnici (ekvinociju) te je kreirana tako da služi kao sunčani sat i kalendar, pojašnjavaju iz ninske Turističke zajednice.

Promatranje igre svjetla i sjene izniman doživljaj za djecu i odrasle, znanstvenike i sve posjetitelje. Prilika je to i za promociju astronomskog i arhitektonskoga značaja crkve Sv. Križa koju neki znalci uspoređuju sa Stonehengeom. Uz ljepotu igre svjetla i sjene u ovom jedinstvenom zdanju te uzbuđenju upravo započetog ljeta, ovaj jedinstveni festival ima sve više poklonika koji uživaju u igri svjetla i sunca, sudjeluju u kreativnim radionicama i slušaju zanimljiva znanstvena i stručna predavanja.

Foto: Boris Kačan

Suncu treba oko 14 minuta da se “popne” na Velebit

Prirodni fenomen koji nam priroda ove godine “poklanja” kako navodi ing. Držislav Sikirić je sljedeći:

– Zanimljivo je i da solsticij nastupa u 05:32:11, tako da će to biti jedna od najmanjih vremenskih razlika u ovom stoljeću. Navedeno o razlici vremena vrijedi, dakako, samo za Nin.

Sunce, inače, toga dana na horizontu, koji se iz Nina ne vidi, izlazi (prva zraka) u 05:15:31.

Suncu treba, dakle, oko 14 minuta da se “popne” na Velebit i zasine duž stražnjeg zida crkvice Sv. Križa.”

Foto: Boris Kačan

Glavna vodilja festivala je poticanje kreativnosti, znanosti i umjetnosti kod mladih i povećanje svijesti o značaju crkvice koju nazivaju hrvatskim Stonehengeom.

Ovogodišnji festivalski program prilagođen za sve generacije, prilagođen je i covid situaciji.

I.B.