ZADAR MUKU MUČI S GALEBOVIMA Da, simpatični su, ali …

Foto: Boris Kačan

Populacija galebova klaukavaca, koja se posljednjih godina značajno povećala u gotovo svim primorskim mjestima, brine i Zadrane i donosi im sve više problema.

Galebova je, kako prenosi Zadarski list, svake godine sve više i sve češće rade probleme, postaju agresivni u potrazi za hranom, znaju se zalijetati u ljude ili im iz ruke otimati hranu, kopaju po otpadu i raznose ga po ulicama, glasno klikću noću….

Klaukavac je u potrazi za hranom promijenio svoju biologiju i naselio se u gradovima, gnijezdi se na krovovima zgrada i obiteljskih kuća.

Problem kontrole populacije galebova tim je veći jer nemaju prirodnih neprijatelja, iako ih u posljednje vrijeme u potrazi za hranom sve više napadaju vrane koje su također u sve većem broju s kontinenta preselile uz obalu.

Budući da se galebovi hrane po odlagalištima otpada, oni su također i prenosioci raznih bolesti. Naime, njihov izmet može sadržavati bakterije koje su otporne na antibiotike, ali i razne parazite kojima se preko vode mogu zaraziti i ljudi.

Stoga je nužna kontrola nad populacijom ovih, za nas domaće lijepih, ali sve nepodnošljivijih ptica.

U cilju kontrole njihove populacije prije tri godine u Zadarskoj županiji predstavljen je projekt »Uvođenje programa Kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi«. No do danas projekt nije dao rezultata.

Prije tri godine u Županiji smo predstavili projekt kako bismo na humani način raselili galebove, a dogodine planiramo ostvariti suradnju s Gradom Zadrom – najavio je Nenad Maljković iz udruge Moj otok.

– Širenje populacije galebova problem je u svim mjestima uz obalu, ali najveći krivci su ljudi. Upravo im ljudi daju mogućnost za razmnožavanje, jer deponiji otpada, gdje se oni najviše i skupljaju, nisu zatvoreni, već otvoreni,  kante za smeće i kontejneri se ne zatvarju do kraja pa oni slete i razbacaju smeće po ulicama, to su njihova hranilišta.

Lijepo je baciti komadić kruha jednom galebu, ali za tren će ih doći nekoliko, postaju agresivni u potrazi za hranom i tako unedogled. Ako im omogućimo da se hrane, oni će na tim lokacijama i ostajati, razmnožavati se – kazao je Maljković.

A uzmemo li u obzir da galeb u prosjeku ima tri mlada u godini, broj im brzo raste, podsjetio je on i dodao kako su predložili da se prilikom izgradnje novog deponija u Zadarskoj županiji isti zatvori.

Velik problem, prema njegovom saznanju, imaju i u Gaženici i Zračnoj luci Zadar pa Maljković smatra kako bi na ponovljenoj prezentaciji bilo puno sudionika koji su spremni sudjelovati u projektu.

Gradu Zadru Maljković planira predstaviti vrlo uspješan model iz Poreča gdje već nekoliko godina postavljanjem lažnih jaja u galebova gnijezda nastoje smanjiti njihovu populaciju.

Riječ je projektu koji je dosta skup, ali ukoliko se više dionika u njega uključi tada ni sredstva ne bi trebala predstavljati problem. – Kad se lažna, plastična jaja zamijene u gnijezdima, galebovi ukoliko nemaju pomladak u dvije, tri godine, ta gnijezda napuštaju – objasnio je Maljković.

M.B.

PROČITAJTE VIŠE:

VELIKI PROBLEMI S GALEBOVIMA Smanjivanje populacije zamjenom lažnih jaja