PROJEKT VJETROELEKTRANE Procedure su preduge, a tehnologija se brzo mijenja

Foto: Boris Kačan

Hrvatska ima velike potencijale u obnovljivim izvorima energije i njihovim korištenjem može postati energetski neovisna. No koliko god poduzetnici i mediji upozoravali da hrvatska birokracija guši bilo kakav jači društveni napredak, administrativni apart i dalje buja, a njegova efikasnost je na drastično niskim razinama.

To je posebno vidljivo na projektima koji uključuju obnovljive izvore energije, poput vjetroelektrana. Procedure ishođenja svih potrebnih dozvola su preduge, dok se tehnologija u djelatnosti istovremeno jako brzo mijenja.

– Investitori se suočavaju s problemima prilikom izmjene projekata kada se odlučuju na primjenu novije tehnologije. Trenutno je šest projekata u vrijednosti više od pola milijarde kuna vraćeno na početak – ističe voditelj Grupacije za energiju vjetra pri HGK i član Vijeća Zajednice Bojan Reščec.

U Hrvatskoj će se nešto morati drastično mijenjati budući da je Europska komisija nedavno usvojila strateški i zakonski paket o energetici i klimatskim promjenama Fit for 55, u kojem je veliki naglasak stavljen na smanjenje ovisnosti o uvozu energije i na povećanju udjela obnovljivih izvora energije. Prijedlog je da se udio poveća s 32 na 40 posto.

O tome se razgovaralo i na posljednjoj sjednici Vijeća Zajednice za obnovljive izvore energije pri HGK, unutar koje djeluje i Grupacija za energiju vjetra HGK. Raspravljalo se o tome kako ispuniti ciljeve s obzirom na predstojeće promjene nacionalnog zakonodavstva koje bi trebale omogućiti provedbu energetske tranzicije, konkretno izmjene Zakona o tržištu električne energije i Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, u čije su javno savjetovanje bile uključene i članice Grupacije. 

Na sjednici je izabran i zamjenik voditelja Grupacije za energiju vjetra Goran Trška iz tvrtke Vjetroelektrana Lički medvjed. Trška je voditelj trenutno najvećeg vjetroparka u Hrvatskoj snage 425 MW, koji razvijaju nizozemska tvrtka Green Trust i njemački Enercon u blizini grada Otočca, a čija je vrijednost oko 500 milijuna eura.

Ostaje nam za nadati se da će se Hrvatska napokon probuditi iz tog dugog sna goleme, neefikasne birokracije i da neće opet, kao i u mnogočemu, zasjesti na europsko začelje.

K.B.