Postavljanje ekoloških plutača u akvatoriju kornatskoga otočja

Foto: FZOEU

KORNATI – U cilju sprečavanja nelegalnog sidrenja i zaštite podmorskog staništa NP Kornati je u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ministarstvom turizma i sporta postavio u uvali Vrulje nove plutače za sidrenje. 

U planu je do proljeća sljedeće godine postaviti ukupno 224 bove u devetnaest kornatskih sidrišnih uvala, a dio novca za tu namjenu osiguran je preko Fonda za zaštitu okoliša i dva europska INTEREG projekta.

Foto: FZOEU

– Kornati se mogu posjetiti samo morskim putem pa su bove svojevrsno parkirno mjesto za brodove. Zato je sigurno sidrište od iznimne važnosti za nautičare. Međutim ne želimo da sidra nekontrolirano ruju podmorje jer to uništava biocenozu morskog dna. Postavljanim novih bova to će se uvelike prevenirati – rekao je ravnatelj NP Kornata Šime Ježina. Objasnio je kako nove plutače nisu postavljene na betonske blokove već su fiksirane tzv. „Earth Anchor“ sustavom. Radi se o metodi bušenja kroz pijesak i morski sediment u stijensku podlogu. Postavlja se svojevrsno „sidro“ koje ostaje ukopano u bušotini bez značajnijeg oštećenja morskog dna. Takvim načinom polaganja plutača, ali i zabranom sidrenja izvan sidrišta očuvat će se polja morske cvjetnice Posidonije Oceanice.

– Stanje morskog dna, kako s biološkog tako i sa sedimentološkog stanovišta, značajno degradira. “Oranjem”, sidra uništavaju se naselja posidonije, koju je Europska Unija prepoznala kao jedno od prioritetnih staništa za očuvanje unutar Natura2000 mreže. Ta je vrsta sredozemni endem te je od iznimne važnosti očuvanje njenih livada – rekla je Vesna Cetin Krnjević, voditeljica Službe za provedbu EU projekata u Fondu.

Foto: FZOEU

Također je Istaknula kako su livade posidonije „tvornice“ kisika i područja velike biološke raznolikosti.

– U njima živi više od 20% poznatih sredozemnih vrsta. Na svakom listu posidonije se može naći preko trideset vrsta alga, a livade su obitavališta, mrjestilišta i hranilišta za više od sto vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Svojim isprepletenim položenim stabljikama i uspravnim izdancima smanjuju odnošenje sedimenta djelovanjem morskih struja, a imaju i važnu ulogu u kruženju hranjivih soli u moru – objašnjava Cetin Krnjević.

Foto: FZOEU

Postavljanje novih bova, ali i druge planirane aktivnosti koje idu u pravcu uvođenja digitalizacije koja će omogućiti integrirani pristup te bolju kontrolu broja posjetitelja kornatskog akvatorija dodatni su korak prema održivom, a ne više masovnom turizmu.

– Ulažući u nove sadržaje poput ovog, ali i primjerice ronilačke edukacijske staze te eko edukacijske staze Vrtovi maslina koja se odvija u podsezoni podignut će se razina turističke usluge nacionalnog parka uz istovremeno očuvanje Kornata kao jedinstvene prirodne vrijednosti naših prostora – rekla je Anamarija Vukčević, voditeljica INHERIT projekta u Ministarstvu turizma i sporta.

Lidija Tošić