ČUDNA KUĆA NA HVARU Građane i inženjere je strah za sigurnost kupača, iz grada kažu da inspekcija nije utvrdila nepravilnosti

Foto: Lijevo – stanje 2019. godine, Desno – stanje danas

HVAR – Svijet se neprestano mijenja, a najbrže se mijenja na hrvatskoj obali. Ta promjena naglo je eksplodirala u jeku pandemije, a posljedice tih promjena građani primjećuju upravo sad. Svježi primjer stiže nam s Hvara.

Sporna lokacija nalazi se na predjelu Majerovića, prema Podstinama. Pitoma je to uvala s betoniranom kosinom iznad koje se nadvila ružna građevina, za koju nam se kunu da je pomoćni objekt. No revoltirani građani, koji su se obratili medijima, tvrde kako se na ovom području dogodila prenamjena zemljišta u građevinsko i da se boje za svoju sigurnost.

Foto: Google Maps

Iz privatne grupe “Zakon o gradnji ‘13” koja okuplja 4.900 inženjera doznali smo da je ovaj objekt koji se nalazi bliže moru, izgrađen kao pomoćna građevina, nakon čega su je poslije ogradili i napravili kao samostalnu građevinu.

Inženjeri tvrde da ne postoji Plan koji dozvoljava ovakvo ruglo, a posebno se osvrću na bitne elaborate zaštite od požara, statike, izgradnje na takvom terenu – kažu da to prema pravilima struke nikad ne bi prošlo, osobito konzole koje strše nad kosinom.

– Puno je pitanja na koje ne znamo odgovor. Ali jasno je da tu nešto “smrdi”. Oni pokušavaju sad za tu kuću osigurati put, i bore se s Gradom i mještanima da ga osiguraju preko neke čestice koja nije njihova – poručuju nam inženjeri.

Sastavili su i kratak elaborat kojeg smo uputili Gradu Hvaru, od kojeg smo dobili odgovor kojeg prenosimo u cijelosti.

Većina postavljenih pitanja i teme vezane za građevinsku dozvolu pod upravljanjem su i u nadležnosti Upravnog odjela za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, Ispostava Hvar koja je izdala sve akte za gradnju i u čijoj je nadležnosti i izdavanje uporabnih dozvola, s čime bi građevinski inženjeri, koje navodite kao izvor, trebali biti dobro upoznati. 

 “Navodi mještana” da je sporno zemljište prenamijenjeno u građevinsko ne odgovaraju istini, budući da su predmetne parcele od utemeljenja Grada Hvara bile građevinske parcele stambene namjene. Konkretno, najraniji dokument prostornog planiranja kojeg imamo u arhivi je Prostorni plan Općine Hvar (Službeni glasnik 2/92), u kojemu su predmetne parcele u stambenoj zoni i kao takve su do danas u važećem Planu prostornog uređenja Grada Hvara, iz čega je razvidno da u proteklom periodu nije došlo do prenamjene zemljišta.

Foto: Čitatelji

Sigurnost gradilišta trebala bi biti definirana projektom, a kontrolu iste trebalo bi vršiti nadzorno tijelo investitora.

Istina je da je Grad Hvar otkupio dio privatnog zemljišta za potrebe izgradnje stubišta i to kako bi osigurao nesmetan pristup javnoj plaži svim korisnicima iste. Također, istina je da Grad Hvar zabranjuje izvođenje kolnog pristupa spornom pomoćnom objektu, budući da građevina i pomoćni objekt temeljem građevinske dozvole već imaju osiguran kolni pristup s južne strane parcele. Broj parcele na kojoj se planira izvesti stubište za pristup plaži, naveden od Vašeg izvora, nije točan.

Istina je da na predmetnom području postoji klizište, kao i da se nalazi na trusnoj podlozi. Stoga je, prema našim saznanjima, izrađen poseban projekt sanacije klizišta koji ima pravomoćnu građevinsku dozvolu Upravnog odjela za prostorno uređenje SDŽ, Ispostava Hvar.

Jasno je da investitor parcelu na kojoj se nalazi građevina i pripadajući joj pomoćni objekt ne može „cijepati“, budući da je prilikom ishođenja akata nužno formirati jedinstvenu građevinsku česticu. Upravo iz tog razloga, Grad Hvar nije dužan i neće osigurati kolni pristup pomoćnom objektu na predmetnoj parceli sa sjeverne strane.

Na kraju, u cilju provjere ispravnosti projekta i izgradnje predmetnih objekata, Grad Hvar je slučaj prijavio nadležnoj građevinskoj inspekciji u više navrata. Prema našim saznanjima, inspekcija nije utvrdila nepravilnosti pri izgradnji” – stoji u službenom odgovoru Grada Hvara.

Smiruje i investitor.

– Ni govora ovdje o devastaciji obale nema, dapače, riječ je o njezinu spašavanju – govori za Otvoreno more Slobodne Dalmacije Josip Dobronić, predstavnik tvrtke koja u hvarskoj uvali Podstine gradi kuće za odmor.

Foto: Čitatelji

Jedna od tih kuća nedavno je dobila i pomoćni objekt s terasom koja “visi” nad plažom poput šalovanog “skywalka”, dok se ispod nje nalazi zabetonirana strmina čineći čitav krajobraz, poglavito kad se promatra s morske strane, zaista neprivlačnim. I dok svatko tko pogleda ovaj prizor pomisli kako je riječ o potpunoj devastaciji obale, investitor tvrdi da fotografija ostavlja krivi dojam.

– Sve će to doći na svoje kad najesen završimo čitav posao. Pokos će biti prekriven puzajućim biljem, a slika će biti puno ljepša – najavljuje Josip Dobronić.

Tvrdi da je betonirana kosina, koja se nekima može učiniti kao devastacija obale, godinama prijetila ljudima i njihovim objektima. Kaže da je sanacija pokosa “školski primjer kako bi ove stvari u Hrvatskoj trebale izgledati” te da je “viseća” betonska terasa, gornja konzola kako je zovu inženjeri, bila nužna kao kontrauteg padini.

Kao šlag na tortu cijeloj ovoj priči svakako valja spomenuti i informaciju koju je izrekao upravo sam investitor, rekavši kako plažu ispod dotičnog objekta drži jedan lokalni čovjek, koji je “presretan sa svime što su napravili jer će mu sada gosti moći ležati na ležaljkama bez straha od odrona”.

Nas kao građevinske laike, međutim, zanima – kako je moguće da trusno područje, odnosno klizište ulazi u građevinsku zonu i tko će, u slučaju aktiviranja klizišta bez obzira na njegovu sanaciju, tada biti odgovoran?

 

K.B.