KAKVA JE BUDUĆNOST HRVATSKOG SPORTA? Sustav nije prilagođen talentima, forsiraju se uvijek isti sportovi

Foto: Twitter

Olimpijske igre u Tokiju bile su plodonosne za hrvatske sportaše, pogotovo za veslače, jedriličare, gimnastiku, borilačke sportove, tenis. Medalje su izostale u ekipnim sportovima i atletici, u koje je hrvatska javnost polagala najveće nade. A tu, prema mišljenju sportskih stručnjaka, nastaje najveći problem.

Čelnik Veslačkog kluba “Krka” Dražen Crnogaća, kluba čiji mladi članovi osvajaju medalje na svim natjecanjima, osvrnuo se na situaciju u hrvatskom sportu, koja je prema njegovom mišljenju, daleko od idealne. Referirao se na izjavu poznatog sportskog stručnjaka Pere Kuterovca, koji je još 2018. godine upozorio na urušavanje hrvatskog sporta i nepostojanje sustava koji bi ulagao u mlade sportske talente.

Foto: Nives Crnogaća

– Pogledajmo samo koliko smo mi u veslanju sjajnih momaka i cura izgubili uvođenjem tzv. „Bolonje“ jer nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja prekidaju s treningom koji bi odgovarao njihovu talentu. Radi se o tisućama! Pretpostavimo samo koliko smo cura i momaka možebitno nadarenih za veslanje propustili zbog onih koji su ih „povukli“ već s pet godina u nogomet. Radi se o desecima, ako ne i stotinama, tisuća – požalio nam se Crnogaća.

Iako država stipendira vrhunske sportaše i ulaže u sportsku infrastrukturu, Crnogaća smatra da to nije  dovoljno.

– Da se Država sustavno pokrene temeljem nekog sveobuhvatnog programa učinci takvog pokretanja u smislu postizanja vrhunskih plasmana/rezultata vidjeli bi se najranije za 2, a realno za 3 olimpijska ciklusa. Brze učinke, pak, može se proizvesti promjenama društvene okoline u kojima bi promjena sadašnje orijentacije medija od novca prema širem društvenom interesu bila i te kako važna. Kad pogledamo sportske rubrike tiskanih medija vidimo da je golema većina sportova, među kojima su atletika, gimnastika i plivanje, svrstana u nekakve sport-mikseve i „Ostalo“. Ista stvar je i s televizijama, ako ne i gora. Tamo se često kao glavne sportske teme iznose vijesti iz komercijalnih sportova jer urednici očito misle kako prije jedne vijesti iz npr. domaće atletike, ako ih uopće i bude, pozornost javnosti treba usmjeriti prema nekom od nogometnih klubova iz tzv. lige petice, NBA, F1 i sličnom – upozorava Crnogaća.

Foto: Pixabay / Ilustracija

Upitno je, kaže, bi li se u hrvatskoj javnosti govorilo o propadanju pojedinačnih sportova da je Hrvatska u Tokiju primjerice u ekipnim/momčadskim sportovima osvojila tri zlata, po jedno srebro i broncu.

Nešto se, upozorava Crnogaća, mora pod hitno promijeniti jer u suprotnom u Parizu ćemo opet gledati osvajanje medalja kao plod individualne upornosti ili stjecaja okolnosti, a onda u Los Angelesu (2028.) i Brisbaneu (2032.) više nećemo imati što nego se nadati u slučaj.

 

K.B.