UGROŽENI ŠKOLJKARI? Sve glasnija upozorenja da bi županijsko odlagalište otpada moglo uništiti Malostonski kanal

Foto: ago-dnz.hr

DUBROVNIK – Ništa zasad od promjene lokacije budućeg Centra za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije, koji bi trebao niknuti u Lučinom Razdolju iznad Malostonskog kanala. Skupštinska oporba upozorava da zbog vodopropusnosti krša i blizine uzgajališta školjaka ova lokacija nije dobra, no HDZ o promjeni iste ne želi niti čuti. 

Jučer je održana tematska sjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, na kojoj se raspravljalo o prijedlogu promjene lokacije budućeg županijskog Centra za gospodarenje otpadom, koji bi prema trenutačnom planu trebao osvanuti u Lučinom Razdolju, kod Trnovice, na krškom terenu, nadomak Malostonskog kanala gdje se desetljećima uzgajaju školjke.

Foto: DNŽ

Sjednica je sazvana na inicijativu oporbenih vijećnika stranke Srđ je Grad te Mosta i SDP-a, koji upozoravaju da bi otpadne vode iz Centra mogle ozbiljno ugroziti uzgoj školjaka na tom području, prenosi Index.

No njihov prijedlog nije prošao jer ga nije prihvatila vladajuća HDZ-ova većina.

Iz oporbe podsjećaju kako je prvim trasiranjem ponora u Trnovici 2008. godine utvrđeno da lokacija nije prihvatljiva za izgradnju Centra, a da se 2013. pri drugom trasiranju boja trasera nije pojavila na promatranim izvorima te da bi izljev otpadnih voda iz Centra u krš mogao biti poguban za pitku vodu, ali i za uzgoj školjaka na tom području.

Foto: ago-dnz.hr

HDZ-ov župan Nikola Dobroslavić ističe kako je projekt usuglašen sa svim hrvatskim zakonima i europskim direktivama te da se zbog svoje osjetljivosti razvija dugo, ali transparentno.

– Razvijamo projekt već dvanaest godina, ali želimo spriječiti noćnu moru za naše stanovništvo, posebno u turističkom sektoru, a to je napuljski scenarij – poručio je Dobroslavić citirajući izrađivača studije utjecaja na okoliš koji je rekao da “nijedna kap s prostora Centra neće ući u podzemlje”.

Projekt Centra za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje vrijedan je 494 milijuna kuna te je sufinanciran u iznosu od 70 posto sredstvima Europske unije. Centar bi trebao biti izgrađen do kraja iduće godine, a u funkciju bi trebao biti pušten 2023. godine.

 

K.B.