ANTIČKO BLAGO Najstariji i najbolje očuvan antički brod na Jadranu pronađen je kod Ilovika

Foto: Hrvatski restauratorski zavod, Nenad Starčić

ILOVIK – Jeste li znali da je najbolje sačuvan antički brod iz 2. st. pr. Kr. pronađen u lošinjskom akvatoriju na otoku Iloviku? Ovo važno arheološko otkriće otkriveno je na svega 2 i pol metra dubine. Dosadašnja istraživanja potvrdila su da je riječ o najstarijem antičkom brodu na Jadranu.

Taj drveni brod je građen tehnikom „spajanja utora i jezičaca“. U procesu njegova nastanka najprije je konstruirana oplata, a zatim je na nju postavljen kostur broda povezan drvenim klinovima.

Foto: Hrvatski restauratorski zavod, Nenad Starčić

Radi se o trgovačkom brodu koji je plovio važnim morskim putem, upravo uz otok Ilovik. Brod je dužine između 20 i 25 m, a s obzirom na to da je potopljen na samo 2 i pol metra dubine, pravo je čudo kako je ostao skriven stoljećima.

Brod je sasvim slučajno otkrio slovenski arheolog Milan Erič dok se sidrio u ovoj uvali. Nakon toga, krenulo je istraživanje, koje od 2018. godine provodi Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u suradnji s francuskim kolegama sa Sveučilišta u Marseille (Aix-Marseille University, French National Center for Scientific Research (CNRS), Centre Camille Jullian (CCJ) te Lošinjski muzej uz logističku podršku Ronilačkog centra Specijalne policije MUP RH te ronilačkog centra Subseason.

Postupak istraživanja proveden je najsuvremenijim metodama dokumentiranja, upotrebom fotogrametrijskih tehnika. Pokretni arheološki materijal pronađen na brodu potvrđuje dataciju drveta broda koji nesumnjivo pripada starijem horizontu brodova što su plovili Jadranom te svjedoči o važnosti lošinjskog arhipelaga u kontekstu antičkih plovnih putova.

Foto: Hrvatski restauratorski zavod, Nenad Starčić / Ilustracija

– Nalazište ovog broda je značajno zbog brodograditeljske tradicije kojoj ga pripisujemo, njegovog datiranja, tereta broda te plitkih uvjeta rada koji istovremeno olakšavaju, ali i otežavaju istraživanje i predstavljaju izazov za očuvanje nalazišta. Budući da je riječ o nalazištu na rastresitom pijesku sam arheološki iskop je bio otežan zbog konstantnog zasipavanja nalazišta tako da se paralelno s iskopom radila i brana lokaliteta – kazali su iz Lošinjskog muzeja.

Po završetku istraživanja i izradi dokumentacije ostaci broda su pokriveni pijeskom, geotekstilom zatim ponovno pijeskom te sa željeznim mrežama, koje su povezane betonskim blokovima. Pronađeni pokretni arheološki nalazi su izvađeni na površinu te su nacrtno i fotografski upisani u plan nalazišta i popis nalaza, te su pohranjeni u prostorijama HRZ-a u Splitu na procesu desalinizacije.

Po završetku konzervatorsko- restauratorskih radova nalazi će biti pohranjeni u Lošinjskom muzeju.

D.G.