Jadranskim podmorjem širi se invazivna toksična alga

Foto: Aquarium Pula

Morem se sve više širi invazivna zelena toksična alga, grozdasta kaulerpa (Caulerpa cylindracea). Livade grozdaste kaulerpe najrazvijenije su krajem ljeta, a šire se morskim dnom i potiskuju sve ostale autohtone vrste prvenstveno alge, spužve, koralje, moruzgve i niske vrste cvjetnica, mijenjajući izgled i uništavajući ekološku ravnotežu i biološku raznolikost morskog dna.

Na području akvatorija sjeveno od Poreča, invazivna zelena toksična alga, grozdasta kaulerpa  širi se i dalje te stvara gusta naselja, odnosno livade koje prekrivaju dno poput tepiha. Naselja su upravo najrazvijenija krajem ljeta, odnosno početkom jeseni, upozoravaju stručnjaci iz pulskog Aquariuma.

Foto: Aquarium Pula

Znanstvena istraživanja su pokazala da je duž cijele zapadne obale Istre pokrivenost tom algom još 2014. g. bila 88% površine na 10.000 m2. Razlog tome je zatvorenija cirkulacija te slabije miješanje vodenog stupca tijekom toplijeg razdoblja kada dolazi do nedostatka kiska (hipoksije i rjeđe anoksije).

Prošle godine su je stručnjaci Aquriuma zamijetili na dvije lokacije u Medulinskom zaljevu, i to u uvalama Stupice i Školjić, na dubini od 14 metara. Dokazano je i da tamo gdje raste posidonija ove invazivne alge nema, dok druge autohtone cvjetnice ova napast ipak preraste i one se ne mogu zaštiti. Koliko je invazivna svjedoči i činjenica da može rasti do 15 milimetar dnevno. Širenjem te toksične alge potvrđuje se tropikalizacija Sredozemlja uslijed klimatskih promjena i na sjevernom Jadranu.

Foto: Aquarium Pula

Uslijed zagrijavanja površinskog sloja, zajedno s nedostatkom miješanja vodenog stupca, javlja se cvat fitoplanktona, stoga je fotosintetska proizvodnja kisika u pridnenom sloju, zbog niskog intenziteta sunčeve svjetlosti, ograničena.

Ta se pojava odvija u prvoj polovici jeseni i traje sve do studenog, kada počinje prevladavati ciklonalno strujanje i pridneni sloj počinje dobivati kisik.

U Sredozemlju ova je alga zabilježena prvi put početkom 20. stoljeća, a u Hrvatskoj 2000. te se brzo širi kao i njezin negativni utjecaj na morski živi svijet. Četiri godine kasnije, zabilježena je i u Nacionalnom parku Mljet i to u Solinskom kanalu koji je ujedno spoj mora i Velikog jezera te u uvali Gonoturska.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Uklanjanje invazivne alge kraj mljetskog koraljnog grebena