Epidemija bespravne gradnje – Iz Ministarstva nam potvrdili: Neće biti novog vala legalizacije

Foto: Bespravno sagrađena vila na poljoprivrednom zemljištu/Grad Rovinj

Gotovo da nema kutka u ovoj zemlji, a na kojem nije sagrađen bespravni objekt. Epidemija gradnje bez dozvole posebno se raširila Istrom, no dobar dio tamošnjih lokalnih čelnika odlučio je tome stati na kraj. Kažu da je za građevinski kaos kriv zakon o legalizaciji koji je napravio više štete nego koristi.

Mnogi u Hrvatskoj čuli su za onu famoznu skandinavsku legendu o doseljeniku koji je sagradio kuću bez tražene ili odobrene građevinske dozvole. Vlasti te zemlje nisu znale kako riješiti slučaj pa su morale pisati zakon kako bi u budućnosti spriječile takve pojave. Za nas u Hrvatskoj ova priča zvuči kao bajka, no kada je u pitanju divlja, ilegalna, bespravna gradnja, stanje u Lijepoj našoj je više noćna mora nego priča sa sretnim završetkom.

Foto: Bespravna kuća na poljoprivrednom zemljištu/Grad Rovinj

Naš je portal posljednjih mjeseci bombardiran pričama očajnih građana koji su na sve moguće pravne načine pokušali spriječiti bespravnu gradnju na područjima gdje gradnja nije niti dopuštena. Većina priča završila je gotovo identično – bespravni graditelj je prijavljen, građevinska inspekcija je izdala rješenje za rušenje, u nekim slučajevima bespravni graditelj je platio kaznu i sve se opet nastavilo po starom.

Virus bespravne gradnje posebno se oteo kontroli u Istri, regiji koja je desetljećima pojam održivog turizma. Gradi se gdje se stigne – na pomorskom dobru, na poljoprivrednom zemljištu, usred šume. I kao da to nije dovoljno, bespravni graditelji ne libe se, pazite sad, tužiti jedinicu lokalne samouprave koja im (u skladu s Prostornim planom) ne želi izgraditi prilazne ceste i komunalnu infrastrukturu.

Izgradnjom šetnice protiv uzurpatora pomorskog dobra

Bespravni graditelji uglavnom su stranci, među kojima prednjače susjedi Slovenci, otkriva nam Diego Banković, pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Umaga. Kaže da je Umag dosad zaprimio oko 6 tisuća zahtjeva za legalizaciju objekata sagrađenih prije 2011. godine.

Foto: Grad Umag

– To je taj, po nama, poguban zakon o legalizaciji (Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama) koji vam dozvoljava da ozakonite bespravnu gradnju. Svi sad očekuju novi val legalizacije pa pokušavaju nešto uloviti. Bespravna gradnja dešava se non-stop. Naši komunalni redari su svaki dan na terenu, pronalaze bespravnu gradnju na poljoprivrednom zemljištu, u šumi, na pomorskom dobru. Mi to uredno prijavljujemo inspekciji, koja dođe na teren, postavi tablu da je zabranjena daljnja gradnja i tu priča uglavnom staje – žali nam se Banković.

Možda najpoznatiji umaški slučaj bespravne gradnje je područje Crvenog Vrha, gdje su vlasnici okolnih parcela punih 20 godina uzurpirali pomorsko dobro. Nitko im godinama nije mogao stati na kraj pa je Grad Umag odlučio na potezu od 40-ak kilometara duž obalne linije napraviti javno dostupnu šetnicu, morsku promenadu. Ubrzo nakon toga krenule su prijetnje i tužbe od strane vlasnika parcela, mahom stranih državljana.

Foto: Grad Umag

– Prva dionica napravljena je od Špine do Svetog Pelegrina, u dužini od 2 kilometra, gdje su vlasnici parcela uzurpirali pomorsko dobro, ne dopuštajući ljudima da se kupaju na tom području. Riječ je o zoni pomorskog dobra u dužini od oko kilometra koju su vlasnici okolnih parcela, uglavnom stranci, bespravno koristili 20-ak godina. Neki su čak na tome izgradili i vanjske kuhinje – priča nam umaški pročelnik.

Više od 60 posto ilegalnih objekata izgrađeno na poljoprivrednom zemljištu

Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga kaže da se od 2011., kada je krenula legalizacija, pojavio ogroman broj bespravnih objekata koji se ne vide na snimkama iz 2011., a koji su i bili osnova za pokretanje postupka legalizacije.

Foto: Početak bespravne gradnje/Grad Rovinj

– Sigurno imamo više od 100 objekata koje su većinom izgradili stranci, a koji neće moći biti legalizirani po tom propisu iz 2011. Grad Rovinj je dosad, po onome što je morao, proveo više od 3 tisuće legalizacija, iako smo bili striktno protiv toga. Više od 60 posto tih objekata napravljeno je bespravno na poljoprivrednom zemljištu – kazao nam je Paliaga.

Mahom su to vile s bazenima, koje su u vrijeme legalizacije imale višestruko manju kvadraturu.

Foto: Bespravni objekt na poljoprivrednom zemljištu/Grad Rovinj

– Svi oni proširili su svoje objekte uz pretpostavku da će država pokrenuti novi val legalizacije. Mi nikako ne možemo dobiti službeni odgovor od ministarstva o tome hoće li država ići u novi ciklus legalizacije bespravne gradnje ili ne – ističe Paliaga.

Ništa od novog vala legalizacije bespravnih objekata

Čini se da će bespravni graditelji ovaj put končano “obrati bostan” jer su nam iz Ministarstva graditeljstva potvrdili da nove legalizacije neće biti.

– Izmjena Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojim bi se omogućila ponovna legalizacija nezakonito izgrađenih zgrada nije u planu normativnih aktivnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine – stoji između ostalog u odgovoru resornog ministarstva.

Foto: Bespravni objekti/Grad Rovinj

Doznajemo da je od 2012. kada je donesen Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama do 30. lipnja 2018. godine, kada je završen drugi val legalizacije, na području cijele Hrvatske zaprimljeno 902.096 zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih objekata, a do sada je prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo ozakonjeno 860.919 zgrada.

Iz ministarstva su nam potvrdili da se svi oni čiji su bespravni objekti izgrađeni do 2011., a koji zahtjev za legalizaciju nisu predali do 30. lipnja 2018., mogu obratiti nadležnom upravnom odjelu grada odnosno županije radi provjere mogućnosti reguliranja statusa građevine prema odredbama Zakona o gradnji.

Foto: Bespravni objekt na poljoprivrednom zemljištu/Grad Rovinj

No isti ti objekti moraju, ističu u ministarstvu, biti usklađeni s Prostornim planom jedinice lokalne samouprave. U protivnom podložni su mjerama i sankcijama.

Iako nove legalizacije ilegano izgrađenih objekata na mjestima gdje nema gradnje zasad neće biti, ostaje problem postojećih divljih, sada već legaliziranih građevina, koje ne samo da nagrđuju prostor već su pljuska svima onima koji su od početka gradnje svojih objekata uredno ishodovali i plaćali sve moguće dozvole. Uz to, nerijetko se događa da postupci protiv bespravnih graditelja traju godinama jer se vlasnici takvih nekretnina neprestano žale sudu i tako razvlače cijeli postupak na više od 10 godina.

Istarski čelnici nude rješenje

Istarski lokalni dužnosnici s razlogom su pokazali, pokazuju i pokazivat će zube svima koji ne poštuju pravila igre. Većina jedinica lokalne samouprave u Istri inzistira i inzistirat će i dalje na tome da se razina inspekcijskog nadzora i postupci izircanja kazni u prvom postupku, spuste na regionalnu, odnosno lokalnu razinu.

– Želimo se sami organizirati i sami do neke razine štititi svoj prostor, ako ništa drugo barem na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu za koje svatko zna da to nisu zone građenja. Građevinskim inspektorima ostavili bismo nadzor nad urbanim područjima, povijesnih jezgri i kulturnih dobara – poručio je za Morski.hr rovinjski gradonačenik Marko Paliaga.

Sličnog stava su i u umaškoj gradskoj upravi. Jedno od rješenja vide u izradi novog zakona po uzoru na legendarni slučaj sa sjevera Europe, koji bi rigoroznije regulirao bespravnu gradnju na način da oštrije kažnjava bespravne graditelje i tako u startu odvrati druge od sličnog prekršaja.

 

Kristina Bokanić