PODmorska budućnost – Evo kako će porast razine mora izgledati širom svijeta

Foto: Climatecentral.org / Screenshot

Planet nam se brzo zagrijava, što je rezultiralo povijesnom sušom, smrtonosnim poplavama i neobično intenzivnim otapanjem leda na Arktiku. Sve to uzrokuje stalni porast razine mora, za koji znanstvenici kažu da će se nastaviti desetljećima. Nova studija iz Climate Central -a, neprofitne istraživačke skupine, pokazuje da će otprilike 50 velikih obalnih gradova morati provesti “neviđene” mjere prilagodbe kako bi spriječilo pozdizanje mora kako, barem privremeno, ne bi progutalo njihova najnaseljenija područja.

Analiza je, u suradnji sa znanstvenicima Sveučilišta Princeton i Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu u Njemačkoj, rezultirala zapanjujućim vizualnim kontrastima između svijeta kakvog ga danas poznajemo i naše podvodne budućnosti, ako se planet zagrije na 3 stupnja Celzijusevih više, nego li je temperatura bila prije industrijskog doba, piše CNN.

U najvećoj opasnosti azijsko-pacifička regija

Klimatski znanstvenici izvijestili su u kolovozu da je svijet već oko 1,2 stupnja Celzijusa topliji od predindustrijskog doba. Temperature bi trebale ostati ispod povećanja od 1,5 stupnjeva, jer kako kažu, to je i kritični prag da bi se izbjegli najteži utjecaji klimatske krize.

No čak i u najoptimističnijem scenariju, gdje globalne emisije stakleničkih plinova danas počinju opadati i do 2050. godine smanjene su na nulu, globalna temperatura će i dalje doseći prag od 1,5 stupnjeva prije nego bi krenula padati.

U manje optimističnim scenarijima, gdje se emisije nastavljaju penjati nakon 2050. godine, planet bi mogao doseći povećanje od 3 stupnja već u 2060-im ili 2070-im godinama, a oceani će nastaviti rasti desetljećima nakon toga, prije nego što dosegnu svoje vrhunce.

– Današnji izbor će nam svima postaviti put – rekao je Benjamin Strauss, glavni znanstvenik iz Climate Central -a i vodeći autor izvješća.

Znanstvenici su koristili globalne podatke o nadmorskoj visini i broju stanovnika za analizu dijelova svijeta koji će biti najugroženiji pri porastu razine mora, koji su obično koncentrirani u azijsko-pacifičkoj regiji.

Male otočne države su u opasnosti od “gotovo potpunog gubitka” zemljišta, kaže se u izvješću, a osam od 10 kritičnih područja izloženih porastu razine mora, nalaze se u Aziji, dok je približno 600 milijuna ljudi izloženo poplavama, prema scenariju zagrijavanja od 3 stupnja više od globalne temperature prije industrijske revolucije.

Prema analizi Climate Central-a, Kina, Indija, Vijetnam i Indonezija nalaze se u prvih pet zemalja koje su najranjivije na dugoročno povećanje razine mora. Znanstvenici napominju da su to i zemlje koje su posljednjih godina povećale svoje kapacitete za sagorijevanje ugljena.

Gotovo 60% nafte i 90% prirodnog plina na planeti trebali bi ostaviti ispod zemlje

U rujnu je studija objavljena u časopisu Nature otkrila da bi gotovo 60% preostale nafte i prirodnog plina na planeti, a 90% njegovih rezervi ugljena trebalo ostati pod zemljom do 2050. godine, da bi imali veću šansu ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijske razine. Većina regija u svijetu, kako se navodi, mora doseći najveću proizvodnju fosilnih goriva sada ili u sljedećem desetljeću kako bi se izbjegao kritični klimatski prag.

Na Općoj skupštini UN-a u rujnu Kina je kao jedan od najvećih svjetskih emitera stakleničkih plinova dala veliko klimatsko obećanje – više neće graditi nove energetske projekte na ugljen u inozemstvu, označavajući promjenu politike u svojoj infrastrukturnoj inicijativi Pojas i put, koja je već počela smanjivati svoje inicijative za ugljen.

Ako Zemlja dosegne povećanje od 3 stupnja, Climate Central izvještava da će otprilike 43 milijuna ljudi u Kini živjeti na kopnu za koje se predviđa da će biti ispod razine plime do 2100. godine, a 200 milijuna ljudi će živjeti u područjima kojima prijeti porast razine mora na dulji rok.

Sa svakim djelićem stupnja zatopljenja, pogoršavaju se posljedice klimatskih. Čak i za ograničavanje zagrijavanja na 1,5 stupnja, znanstvenici kažu da će ekstremne vremenske prilike koje je svijet doživio ovog ljeta postajati sve ozbiljnije i učestalije.

Iznad 1,5 stupnja, klimatski sustav mogao bi početi izgledati neprepoznatljivo.

Prema izvješću Climate Central -a, otprilike 385 milijuna ljudi trenutno živi na zemljištu koje će na kraju poplaviti more, čak i ako se smanje emisije stakleničkih plinova.

Ako se zagrijavanje ograniči na 1,5 stupnja, porast razine mora utjecao bi na kopno na kojem danas živi 510 milijuna ljudi.

Ako planet dosegne 3 stupnja, linija plime mogla bi zahvatiti kopno na kojem živi više od 800 milijuna ljudi, pokazalo je istraživanje.

 

Bit će potrebna globalno nezabilježena obrana ili napuštanje brojnih velikih gradova

Autori u izvješću napominju da je ključno upozorenje u njihovoj procjeni nedostatak globalnih podataka o postojećoj obalnoj obrani kao što su nasipi i morski zidovi, kako bi se u potpunosti projicirala izloženost rastućim morima. Bez obzira na to, priznaju da će zbog utjecaja koji su danas viđeni s nedavnim poplavama i olujnim udarima, gradovi vjerojatno obnoviti infrastrukturu kako bi izbjegli pogoršanje katastrofalnih klimatskih utjecaja.

“Za više razine zagrijavanja bit će potrebna globalno nezabilježena obrana ili napuštanje brojnih velikih obalnih gradova diljem svijeta, no to bi se moglo bitno ograničiti snažnim poštovanjem Pariškog klimatskog sporazuma, osobito ograničenjem zagrijavanja na 1.5 stupnja”, napisali su autori istraživanja.

No obalna infrastruktura košta. Bogate nacije poput Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije mogu si priuštiti ove mjere, ali bi zemlje s niskim dohotkom mogle biti prepuštene same sebi. I dok su mnoge male otočne države okružene mangrovima i koraljnim grebenima koji bi mogli zaštititi njihovu zemlju od porasta mora, zagrijavanje uzrokuje zakiseljavanje oceana i druge oblike uništavanja okoliša koji prijete takvim obrambenim mjerama.

Tijekom prva dva tjedna u studenom, svjetski čelnici okupit će se na razgovorima o globalnoj klimi uz posredovanje UN-a, u Glasgowu u Škotskoj. Razgovarat će o daljnjem ograničavanju emisija stakleničkih plinova, kao i o iznosu financiranja koje će se razvijene zemlje obvezati da će pomoći siromašnijima da se odmaknu od fosilnih goriva i prilagode utjecajima klimatske krize.

Osim ako se ne poduzmu hrabre i brze mjere, ekstremni vremenski događaji i porast razine mora potaknut klimatskim promjenama sve više će ispunjavati budućnost Zemlje. Znanstvenici kažu da planetu ponestaje vremena kako bi se izbjegli ovi najgori mogući scenariji.

– Svjetski lideri imaju prolaznu priliku da svojim današnjim djelovanjem na klimatskim promjenama pomognu ili iznevjere budućnost čovječanstva. Ovo istraživanje i slike stvorene iz njega ilustriraju ogromne uloge iza klimatskih pregovora u Glasgowu – rekao je Strauss za CNN.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

NASA OBJAVILA Do kraja stoljeća većina obalnih gradova na Jadranu biti će potopljena

LEDU NA GRENLANDU VIŠE NEMA SPASA Ne može se sačuvati čak ni da zaustavimo klimatske promjene

AKADEMIK MIRKO ORLIĆ: “Jadran se zagrijao za čak 2 °C i to već utječe na turizam; do kraja stoljeća razina mora viša za 1 m”