Za rast prometa u hrvatskim lukama “krivac” je staro željezo

Foto: Luka Split

Korona kriza je u proteklih godinu dana dobrano uzdrmala gospodarstvo, a ponajviše su ugroženi prijevoznici koji bilježe velike minuse. U hrvatskim morskim lukama smo lani imali 30,7% manje brodova nego u 2019.

Broj putnika od 19 milijuna je za 47,2% bio manji nego u godini prije, no zato promet roba od 21,4 milijuna tona bilježi rast za četiri posto u odnosu na 2019. Glavni razlog za rast prometa su tekući tereti te posebno suha rasuta roba, piše Poslovni.hr.

Iako se rasutim teretima bavi, u uvozu ili izvozu, veći broj tvrtki iz Hrvatske i regije, glavni “krivac” za rast prometa rasutih tereta prošle i ove godine u hrvatskim lukama je zagrebačka tvrtka CE-ZA-R koja djeluje u sklopu C.I.O.S. grupe.

Naime, u toj tvrtki su lani povećali izvoz otpadnog željeza za pet puta, a već ove godine se nadaju da bi to moglo biti i milijun tona. Najveći dio te željezne sirovine se izvozi u Tursku koja na području oko grada Izmira ima pozicionirano 100-tinjak većih i manjih željezara.

– Postali smo generator izvoza putem hrvatskih morskih luka, u dvije godine sa 100.000t pretovari su povećani na preko 500.000t. Poslujemo u Luci Rijeka, Split i Ploče te od svibnja krenuli i s izvozom iz Luke Zadar, a što se tiče kopnenog prijevoza velik partner su nam Hrvatske željeznice. Imamo veliku potrebu za dodatnim kapacitetima u kamionskom prijevozu jer naših 300-tinjak kamiona nije dovoljno. I ovim putem pozivam sve prijevoznike koji su zainteresirani za prijevoz rasutih tereta da nam se jave jer im možemo osigurati dugoročnu suradnju – rekao je za Poslovni.hr Jure Vukić, predsjednik Uprave CEZ-A-R-a.

Kako je Split profitirao

Jedna od luka koja je profitirala od rasta izvoza željezne sirovine jest svakako ona u Splitu čiji promet roba se kreće na razini između 360 i 400 tisuća tona tereta. Lani su, upravo zahvaljujući CEZ-A-R-u, koji je preko te luke lani pretovario gotovo 100 tisuća tona starog željeza, ostvarili rekordni promet zadnjih godina od 392,3 tisuće tona.

Filip Rogošić, predsjednik Uprave Luke Split, kaže da se prije korone većina prometa odnosila na uvoz pogonskog goriva za proizvodnju u industriji poput ugljena i petrolkoksa, uvoz niskotarifne sezonske roba u kontejnerima s Dalekog istoka te izvoz drvene građe u zemlje Bliskog istoka.

– U odnosu na trendove u Luci Split u vrijeme korone osjetio se pad kontejnerskog prometa u prvom kvartalu 2020., međutim isti je osjetno porastao u zadnja dva kvartala 2020. sukladno globalnom porastu kontejnerskog prometa, dok je kontejnerski promet u 2021. godini obilježen problematikom vezanom za nedostatak kontejnera na tržištu. U prometu rasutih tereta bilježimo porast prometa u odnosu na isto razdoblje prethodne godine u iznosu od 35% – kaže Rogošić. Dodaje da, iako se često, pogrešno, u pomorskom prometu svi fokusiraju na kontejnere, svakoj teretnoj luci bitan je ukupan broj godišnje prekrcanih tona, a u čemu rasuti tereti imaju bitnu ulogu.

– U Splitu smo tradicionalno orijentirani bulk (rasutom) teretu – rekao je Rogošić, čija luka, nakon provedene konsolidacije vlasništva i stjecanja većinskog broja dionica od strane jednog dioničara, nastavlja s ulaganjem u modernizaciju opreme, informatizaciju poslovanja te ulaganje u razvoj kontejnerskog terminala.

S obzirom na izražene potrebe tržišta za kvalitetnim skladištenjem naftnih derivata, navodi, dugoročni razvojni projekt Luke je izgradnja novog, suvremenog, naftnog terminala, a koji je proglašen i strateškim projektom Republike Hrvatske.

Iako većina javnosti Luku Split doživljava isključivo kao putničku luku pretrpanu turistima koji čekaju na ukrcaj na trajekte za srednjodalmatinske otoke, a čega su svjesni i u teretnoj luci, naglašavaju da je neosporno kako nam je kao turistički orijentiranoj zemlji bitan promet trajektima, ali se i u ovoj krizi uvidjela važnost i drugih grana gospodarstva.

Darko Bičak