NIKOME NIJE JASNO ZAŠTO? Tuljani masovno naselili otok koji je vrh aktivnog vulkana

Foto: Wikimedia / Youtube / Screenshot

Populacija sjevernih tuljana krznaša na Aljasci desetkovana je već tri desetljeća, no nedavno su se tuljani pojavili u sve većem broju na neočekivanom mjestu: Bogoslofu, malenom otoku koji čini vrh aktivnog podmorskog vulkana.

Dvije godine nakon posljednje velike erupcije, koja je obustavila i promet međunarodnom zrakoplovstvu iznad Beringovog mora, vulkan izbacuje blato, paru i sumporne plinove na otok Bogoslof. Ipak, tuljani iz nekog razloga smatraju stjenovite plaže udaljenog otoka savršenim mjestom za rađanje i podizanje mladih.

– Rast populacije tuljana na Bogoslofu je izniman – rekao je direktor skupine za ribarstvo morskih sisavaca za Nacionalnu agenciju Sjedinjenih Država za oceanografiju i atmosferu (NOAA) Tom Gelatt. Znanstvenici su u kolovozu posjetili otok i napravili popis životinja.

Geografski, Bogoslof nije posebno neobično mjesto za tuljane s gustim krznom. Većina od oko 1,1 milijuna jedinki diljem svijeta živi u istočnom Beringovom moru. Životinje žive u moru od studenog do lipnja, a ljeti izlaze na obalu radi razmnožavanja i podizanja mladih. Zašto tuljani preferiraju geološki nepredvidivi vulkanski otok od desetak drugih nenaseljenih otoka Aleuta, nije jasno, prenosi Welt.

Populacija sjevernih tuljana krznaša u istočnom Beringovom moru sastoji se od približno 635 000 životinja. Njihovo glavno obitavalište je na otoku St. Paulu, 390 kilometara sjeverozapadno od Bogoslofa. Populacija uz obalu Kalifornije procjenjuje se na oko 14.000 životinja, ostali sjeverni tuljani žive u ruskim vodama. Njihov broj nije poznat. Poput morskih lavova , imaju uši, a poznati su po svom debelom krznu, sa 60.000 dlaka po kvadratnom inču.

Prvi put su viđeni na otoku Bogoslofu 1980. godine i od tada stručnjaci iz NOAA-e u redovitim intervalima provjeravaju njihovu populaciju. Biolozi su 2015. godine procijenili godišnju stopu rasta na nešto više od deset posto i došli do oko 28.000 mladih jedinki. Procjena za 2019. vjerojatno će biti više od 36.000 mladih životinja, rekao je Gelatt. Jedan od razloga mogla bi biti dostupnost hrane u dubokim vodama u blizini otoka.

Morski sisavci ostaju na plažama, ali znakovi vulkanske aktivnosti na Bogoslofu nikad nisu daleko. U središtu otoka, veličine svega oko 1,2 četvorna kilometra, nalazi se polje fumarola – otvora kroz koje izlaze vrući plinovi. Neki urlaju “kao mlazni motori”, gejziri bacaju blato nekoliko metara uvis.

Erupcije u 2016. i 2017. uzrokovale su padanje kamenja na krajolik i odumiranje sve vegetacije. Eksplozije su uništile kopno, smanjivši otok, ali nova je zemlja izrasla iz materijala bačenog iz dimnjaka lave. Sveukupno, otok je ostao iste veličine.

Mogući razlozi su izlov riba, opasnost od kitova ubojica, bolesti ili promjene u ekosustavu. Budući da sve manje tuljana krznaša podiže svoje mlade na Sv. Paulu, porast njihove populacije na Bogoslofu je od velike važnosti.

Do 1988., četiri godine nakon ukidanja komercijalnog lova na sjeverne tuljane krznaše na otoku St. Paula, populacija ovih životinja smanjila se za više od pola s procijenjenih 2.1 milijun u 1950-ima. Biolozi NOAA-e ne znaju zašto se ona od tada nije oporavila.

– To je pitanje od milijun dolara – rekao je Gelatt.

Mogući razlozi su natjecanje za plijen od strane ribarskih flota, prijetnja od kitova ubojica, bolesti ili promjene u ekosustavu. Budući da manje ženki odgaja mlade na Sv. Paulu, porast populacije je na Bogoslofu značajan.

– Pod uvjetom da više ne bude katastrofalnih erupcija koje bi mogle drastično promijeniti geografiju otoka, na Bogoslofu ima dosta mjesta za puno više tuljana – kaže Gelatt.

D.G.