Čovjek koji naše otoke želi premrežiti električnim brodovima: “Projekt razvijamo još od 2010.”

Vizija o floti modernih i štedljivih brodova koji povezuju otoke i kopno ‘progoni’ Tomislava Urodu više od deset godina. O tome je počeo razmišljati još kao mladi inženjer brodogradnje, razočaran stanjem brodova koji prevoze putnike Jadranom. U ostvarenje svoga sna krenuo je 2011. osnivanjem tvrtke iCat. Do danas je razvio nekoliko tipova solarnih i elektrobrodova, a nedavno je privukao medijske reflektore kao jedan od potpisnika inicijative za izgradnju jadranske flote od čak 21 ‘zelenog’ katamarana. Koliko je realno da se to i ostvari, čime se trenutno bavi njegov iCat i kakvi su mu daljnji poslovni planovi, Uroda je otkrio u intervjuu za tportal.Tvrtka iCat dosad je prodala četiri solarna broda. Zadnji posao bio joj je onaj s Nacionalnim parkom Mljet, kojem su isporučena tri plovila BabyCat, s time da je zadnji brod predan početkom prošle godine. Ugovor je bio vrijedan oko 10 milijuna kuna.

Izbijanjem pandemije koronavirusa narudžbe i proizvodnja su stali. Uroda se posvetio projektiranju novih tipova brodova te dogovorima oko inicijative Autonomni elektrobrodovi za pametne otoke i gradove, pokrenute prije desetak dana.

Uz iCat, pokretači i potpisnici inicijative su Fakultet strojarstva i brodogradnje, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Centar za transfer tehnologije i Inovacijski centar Nikola Tesla.

Inicijativa predviđa razvoj i gradnju 21 putničkog katamarana kapaciteta od 100 do 300 putnika u tri veličine te će po jedan od svakog modela biti smješten diljem Jadrana u sklopu pilot-projekta testiranja mogućnosti pojedinih destinacija.

Najmanji katamaran bio bi dužine 17 metara, širine sedam metara, a mogao bi primiti 94 putnika. Njegova vrijednost je oko dva milijuna eura.

– Ne gledamo na to toliko oportunistički. Kod nas se u posljednje vrijeme iznjedrilo puno oportunističkih projekata zato što sad svi ‘grizu’ na nešto zeleno i samoodrživo. Mi samo nudimo ono što znamo. Projekt razvijamo od 2010., kad smo započeli prvu suradnju s Fakultetom strojarstva i brodogradnje na razvoju putničkih brodova. Zatim smo 2015. napravili detaljnu analizu s Končar Institutom za elektrotehniku o mogućnosti implementacije elektropogona na brod. Inicijativa je logičan slijed sveg onoga što godinama radimo – kaže Tomislav Uroda.

Kaže da inicijativa nema financijera iza sebe. Ona je rezultat dugoročnog razvoja i razgovora s državnim institucijama o onome što im treba i što bi one financirale u sljedećem proračunskom razdoblju.

Administracija je jako spora

S obzirom da na potpisivanju nije bio nitko od ministara, na pitanje kakav je interes pokazala država, kaže:

– Bili su prisutni državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva i ravnateljica Uprave unutarnje plovidbe Ministarstva mora. Njihov je stav da će to biti jedan od prioritetnih projekata u narednom financijskom razdoblju. Ono što smo čuli u komunikaciji s institucijama to je da imaju na raspolaganju 227 milijardi kuna koje moraju potrošiti u razdoblju od 2020. do 2027. godine. To je jako kratak period i ostalo je svega još pet godina, a mi prvi brod možemo isporučiti u trećoj godini projekta. Administracija je jako spora. Europski plan oporavka počeo je iste godine u kojoj se pojavila korona. Ideja je bila da zemlje troše novac kako bi spasile ekonomiju. Kod nas se dosad nije dogodilo ništa.

Tko bi trebao aplicirati za europska sredstva?

– Očekujemo da to dođe s vrha. Nije nam plan upravljati brodovima. Izgradit ćemo ih za nekog prijevoznika koji će aplicirati za sredstva. Država je ta koja mora prepoznati projekt i staviti ga u jedan od svojih programa, kao što je bio slučaj s inicijativom Mate Rimca za istraživanje, razvoj i proizvodnju autonomnih električnih taksija.

Je li interes za vaše katamarane pokazala državna Jadrolinija?

– Jadrolinija ne, ali druge privatne prijevozničke tvrtke – da. Jadrolinija je ogromna tvrtka i ona možda konzervativno gleda na taj proces.

Morski pandan Rimca

Mogu li se Rimčeve baterije koristiti u vašim brodovima?

– Ne surađujemo s njim, već uvozimo baterije. Iako smo prije desetak godina Rimac i ja razgovarali o tome može li nam složiti baterijski pogon. Rekao mi je: ‘Ti napravi brod, ja ću donijeti bateriju, pa ćemo vidjeti što ćemo dobiti.’ Međutim razvoj broda malo je kompliciraniji od razvoja automobila. Prototip broda jako je skupa stvar. Ne može se početi raditi u garaži, već ga odmah moraš prijaviti u kapetaniji kao brod u gradnji. Zatim te kroz cijeli proces prati Hrvatski registar brodova. Oni prvo moraju odobriti projekt, strukturu i opremu broda. Dolaze na postavljanje kobilice, provjeravaju materijale koji su ugrađeni…

Uroda kaže i da je u periodu od 2009. do 2011. radio za norvešku tvrtku CroNoMar.

– Kad sam im govorio o električnim brodovima, oni su na to odmahivali rukom. Što će nam to, govorili su, kad imamo naftu. Ali dok smo se mi u Hrvatskoj premišljali, Norvežani su promijenili ploču i danas imaju najjaču flotu električnih brodova na svijetu. Oni grade velike brodove, uglavnom trajekte, kojima premrežavaju fjordove – ispričao je za tportal.

Cijeli članak možete pročitati OVDJE.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

Do jadranskih otoka uskoro ćemo ploviti autonomnim električnim brodovima

Električni katamarani u NP Mljet: Hrvatska pamet u službi očuvanja prirode