Maslinin moljac ove godine nanio velike štete pojedinim dalmatinskim maslinicima

Foto: Pixabay

Maslinarstvo je prilično izazovan posao koji iziskuje mnogo znanja, puno strpljenja, a sve češće i konjske živce. Jer osim klimatskih promjena koje svim poljoprivrednicima posljednjih desetljeća zadaju nesnosne glavobolje, tu je i nemilosrdna konkurencija – ali ne ona iz ljudskog svijeta, već iz životinjskog koja ne pita smije li izbušiti plod, stablo ili list. Govorimo, naravno, o prirodnim štetnicima koji mogu uništiti kompletan urod, a na njih nije imuna niti maslina. 

Maslinin moljac (Prays oleae) je uz maslininu muhu najveći štetnik u maslinarstvu, koji je raširen na području cijele Hrvatske. Visina štete ovisi o sezoni i lokalitetu, no riječ je o štetniku koji može napraviti ogromnu štetu, a kojeg veliki broj maslinara i dalje zanemaruje.

Foto: Pixabay

U suvremenom maslinarstvu preporučljivo je postavljati lovke u maslinike i pratiti let tog štetnika kako bi se mogla provesti pravovremena zaštita. Štetnik ima tri generacije godišnje – prva generacija se razvija na cvjetovima, druga na plodovima i treća na lišću.

Prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu ove su godine zabilježene relativno velike štete od maslinina moljca na pojedinim lokalitetima u Dalmaciji. Tijekom kolovoza i rujna djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Centra za zaštitu bilja u Solinu, proveli su uzorkovanje i ocjenu zaraze plodova masline plodnom generacijom maslinina moljca.

U Zadarskoj županiji najveći postotak zaraze maslininim moljcem utvrđen je pregledom plodova s lokaliteta Vrana. Svi pregledani plodovi bili su napadnuti (100 %), a najmanji postotak napada bio je s lokaliteta Ražanac (15 %).

U Šibensko-kninskoj županiji, uzorak s lokaliteta Jezera na otoku Murteru je imao najveći postotak napada (48 %), dok je uzorak s lokaliteta Grebaštica imao najmanji postotak napada (10 %).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji, najveći postotak napada utvrđen je pregledom plodova masline s lokaliteta Krvavica (92 %), a uzorci bez štetnika utvrđeni su na lokalitetima Mravince, Split, Kaštel Stari i Kaštel Štafilić (0 %).

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji najveći postotak napada imao je uzorak s lokaliteta Slano (45 %), a najmanji s lokaliteta Gruda (6 %).

Detaljnu analizu možete pronaći OVDJE.

 

J.K.