FOTO: ZIMSKE BOJE KVARNERA Za nautičare opasan, za ljubitelje čistog mora – izuzetan

Foto: Boris Kačan

Kvarner je dio Jadranskoga mora između istarske i vinodolsko-velebitske obale. Otočnim nizovima (Cres–Lošinj i Krk–Rab–Pag) podijeljen je na Riječki zaljev, Kvarnerić, Velebitski kanal, Vinodolski kanal i Kvarner u užem smislu. U širem smislu, to je sjeverni dio Jadranskoga mora između velebitske i istarske obale. Uz upoznavanje Kvarnera riječju, slikom, i to ovom zimskom, najbolje će je dočarati Boris Kačan. 

Otoci Cres, Lošinj, Krk, Rab, Pag dijele Kvarner na Velebitski i Vinodolski kanal, Riječki zaljev, Kvarnerić i Kvarner u užem smislu riječi (more između otoka Cresa i Istre). U rimsko doba ovdje su bile važnije luke Senia (Senj) i Flanona (Plomin), u srednjem vijeku Osor, Krk, Rab i Senj, a od XVIII. st. Rijeka i Senj.

Senj – Foto: Boris Kačan

Prema enciklopediji Hrvatskog leksikografskog zavoda, u antičko doba Kvarner se nazivao Sinus Flanaticus (po Plominu, ant. Flanoni) i označavao je prostor između Istre i otoka Cresa. Nakon propasti rimske Flanone antički naziv zamijenjen je nazivom Kvarner.

Ime najvjerojatnije proizlazi iz latinskog naziva [mare] quaternarium, tj. more sastavljeno od četiri dijela, na čvorištu četiriju važnih plovidbenih pravaca (zapadni prema Veneciji i Ravenni, južni prema Zadru, istočni prema Senju i sjeverni prema Rijeci). U predrimsko doba Kvarner su nastavali ilirski Liburni i Histri, a Rimljani su ga osvojili bez većeg otpora.

Goli otok – Foto: Boris Kačan

Geografski podaci

POVRŠINA: oko 3,6 tisuća četvornih kilometara ili  6,3 posto  površine epublike Hrvatske.

BROJ STANOVNIKA: više od 305.000 stanovnika ili 6,9 posto ukupnog  broja stanovnika Hrvatske. Najveći je grad Rijeka  sa 144.000 stanovnika.

SLUŽBENI JEZIK: Hrvatski, a uz književni jezik koriste se čakavski i kajkavski dijalekti.

PROMETNA DOSTUPNOST: cestom, zrakoplovom, brodom i željeznicom izvanredno povezan s europskim emitivnim  tržištima.

Pag – Foto: Boris Kačan

UDALJENOST: Trst 80 km, Ljubljana 127 km,  Beč 490 km, München 519 km,  Budimpešta 528 km, Bratislava 555 km, Prag 736, Zurich 777 km.

NAJVIŠI PLANINSKI VRHOVI: Risnjak (1528 metara), Snježnik (1506 metara), Viševica  (1428 metara) i Učka (1396 metara).

NAJVEĆI OTOCI: Krk i Cres, svaki oko 406 četvornih  kilometara površine

NAJDUŽA RIJEKA: Kupa koja kroz ovu regiju  ima tok od 29,6 kilometara

NAJVEĆA JEZERA: Vransko jezero na otoku Cresu  površine  5,5 km2; Lokvarsko jezero površine 2,1 km2;  jezero Bajer  površine  1,2 km2

Cres – Foto: Boris Kačan

KLIMA:
Primorje i otoci: mediteranska klima s vrućim ljetima i blagim zimama
Gorje: umjereno kontinentalna, a u višim predjelima planinska klima  s umjereno toplim ljetima i hladnim zimama

PROSJEČNA TEMPERATURA ZRAKA:
Primorje:  siječanj 5,2 °C,  srpanj  23 °C
Otoci: siječanj 7,3 °C, srpanj 23,8 °C
Gorje:  siječanj -1,2 °C, srpanj 16,8 °C

NAJSUNČANIJI OTOCI: Lošinj, Cres, Krk i Rab na kojima  je godišnje 217 vedrih dana.

Karlobag – Foto: Boris Kačan

TEMPERATURA MORA: u ljetnim mjesecima do 26 °C,  u proljeće i jesen 16 °C, zimi 10 °C.

Zanimljivosti:

Malo koji dio Jadrana je opasan poput Podvelebitskog kanala za kojeg češće nego ikad (evo i danas) meteorolozi proglašavaju crveni meteoalarm zbog orkanske bure.

Pametniji nautičari savjetuju uopće ne isplovljavati po nevremenu, no ako se slučajno i zateknete na moru usred bure (a i to se zna dogoditi), onda je najbolje koristiti zavjetrinu otoka Krk, Prvić, Grgur i Rab.

Direktna plovidba od otoka Krk rt Negrit do otoka Rab rt Kalifront ili obrnuto, po buri može biti vrlo opasna.

Senj – Foto: Boris Kačan

Vjetrovi
Bura: Suhi, hladan vjetar, obično sjeverno-istočnog smjera. Uglavnom donosi hladno vrijeme.
Jugo : Vlažan, topli vjetar s jugoistoka. Donosi kišu.
Maestral: Tipični dnevni vjetar koji puše sa zapada ili sjeverozapada, donosi lijepo, vedro vrijeme i čini ljetne vrućine podnošljivima.

Kvaliteta mora je bolja nego u drugim dijelovima Jadrana (slaba naseljenost uz  jedva prisutnu  industriju), te su mnoge plaže dobile plavu zastavu – simbol za čistoću, kvalitetu usluga i ekološki očuvanu okolinu.

Foto: Boris Kačan

D.G.