Photo: Pixabay

Zlatni sat spašava život osobama koje su doživjele srčani udar. U prvih 60 minuta od infarkta nužno je što prije dovesti pacijenta do bolnice kako bi oštećenje srca bilo što manje. No što kada se takva i slične nesreće dogode na nekom od hrvatskih otoka, gdje gotovo niti ne postoji sustav hitne medicinske pomoći? 

Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja, u Hrvatskoj je stalno naseljeno 49 otoka i poluotok Pelješac, a najveći broj stanovnika broje otoci Cres, Krk, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis i Rab. Svi redom nose isti križ – jedva nekakvu ili gotovo nikakvu dostupnu zdravstvenu skrb. Uzet ćemo za primjer otok Brač, na kojem živi više od 14 tisuća ljudi, a otok nema ni pedijatra, ni ginekologa ni adekvatan brod za hitan medicinski prijevoz.

Otok Mljet, koji ima 10 puta manje stanovnika od Brača, ima “sreće” – od prošle godine tamo postoje dva liječnika opće prakse na tisuću stanovnika. Ljeti, usred sezone, pacijenata je i više. Pa ipak na web stranici navedenog ministarstva se hvale kako je Hrvatska, uz Finsku, “jedina zemlja u Europi koja sustavno brine o svojim otocima”. Teško da bi Bračani to mogli potvrditi.

I vrapcima na grani je jasno da je ovakvo stanje neodrživo, a čini se da je počelo zvoniti i u glavama članova Vlade, na kojoj je prije dva tjedna usvojena Odluka o donošenju Nacionalnog plana razvoja otoka 2021.-2027. godine i Akcijski plan 2021.- 2023. za provedbu.

Foto: Facebook

Što donosi Nacionalni plan razvoja otoka?

Strategija razvoja otoka, između ostalog, uključuje jačanje sustava primarne zdravstvene zaštite kroz ulaganje u infrastrukturu i razvoj usluge telemedicine, naročito na manjim i udaljenim otocima – kazali su nam u Ministarstvu zdravstva, napominjući da će se ići u jačanje kapaciteta i opremljenost domova zdravlja, laboratorija i izvanbolničke specijalističke zdravstvene zaštite, unaprjeđenje sustava hitne medicine te daljnji razvoj ljekarničke mreže na otocima.

No kako navesti liječnika da primjerice iz Zagreba preseli na Lastovo? Poticajnim radnim uvjetima – tvrde nam u ministarstvu te dodaju kako će se na nacionalnoj razini financirati specijalizacije iz obiteljske medicine, hitne medicine, pedijatrije i ginekologije kao i druge specijalizacije koje su posebno deficitarne na otocima. Medicinsku opremu i potrebne specijalizacije planiraju financirati iz EU fondova, a u Vladi su uvjereni da će dostupnost zdravstvenih usluga na otocima utjecati i na razvoj tamošnjeg zdravstvenog turizma izvan turističke sezone.

Na većim otocima planira se jačanje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite u sklopu domova zdravlja što bi u konačnici, kažu, trebalo rezultirati rjeđim odlascima pacijenata na bolničku i specijalističku obradu na kopno te racionalizacijom osobnih troškova za otočno stanovništvo.

Uvode se mobilne ambulante i hitna helikopterska služba

Što se tiče otoka na kojima postoji mali broj stanovnika planira se uvođenje mobilnih ambulanti, dok se na pučinskim otocima namjerava razvijati telemedicinska infrastruktura i usluga.

Pružanje hitne medicinske skrbi i prijevoza pacijenata s otoka do kopna osigurat će se nabavom i opremanjem brzih brodica i uspostavom sustava hitne helikopterske službe (HEMS). To znači da će se morati ulagati u izgradnju heliodroma i adaptaciju lučkih pristaništa na otocima za prihvat helikoptera, odnosno brzih brodica. U planu je i razvoj sustava mobilnih ljekarni, osobito na udaljenim otocima.

Foto: Siniša Radić

Podsjećaju nas u ministarstvu zdravstva kako su u prosincu 2020. godine krenuli u ispitivanje tržišta i u informiranje “zainteresiranih gospodarskih subjekata” o planovima ministarstva oko nabavke helikoptera za hitnu pomoć. Riječ je, kažu, o zahtjevnom projektu koji iziskuje barem godinu do dvije priprema.

– U prvoj fazi planira se nabava usluge koju bi pružali operateri s kojima bi Ministarstvo sklopilo Ugovor o pružanju usluge HEMS-a. U tom slučaju Operater bi uslugu pružao svojim helikopterima uz korištenje vlastite letačke posade. Ministarstvo odnosno HZHM bi osiguralo medicinsko osoblje (liječnike i medicinske sestre/tehničare). Ugovor s pružateljem usluga HEMS-a planira se sklopit na rok ne kraći od 5 godina – istaknuli su nam u Ministarstvu zdravstva

Za izradu dokumentacije za uspostavu HEMS-a već je zatražena financijska pomoć iz EU fondova, a postupak odobravanja još je u tijeku.

U tijeku je izgradnja i opremanje brodica za hitnu pomoć

U sklopu EU projekta „Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama“ proveden je postupak javne nabave za gradnju i opremanje šest brzih brodica. Na natječaju je odabrana ponuda  Zajednice ponuditelja Tehnomont Brodogradilište Pula i ISKRA brodogradilište 1 d.o.o. s cijenom 76,4 milijuna kuna s PDV-om, pri čemu je 85% sredstava osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok ostatak pokriva država.

Foto: Iskra brodogradilište Šibenik

Brodogradilišta su dužna isporučiti brodove u roku 2 godine od potpisivanja ugovora, a brodovi će biti stacionirani u lukama Mali Lošinj, Rab, Zadar, Šibenik, Supetar i Dubrovnik. Osim za hitan medicinski prijevoz, brodice će se koristiti i za potrebe traganja i spašavanja te u slučajevima pomorskih nesreća i pomorskih katastrofa.

Kako bi se prevenirali nepotrebni troškovi prijevoza s otoka na kopno omogućeno je izvođenje medicinsko-biokemijskih pretraga pomoću automatskih biokemijskih analizatora na ukupno 12 lokacija: Dubrovačko-neretvanska županija- Ispostava Blato na Korčuli, Korčula, Lastovo, Mljet;  Primorsko-goranska županija- Ispostava Cres, Mali Lošinj, Rab; Splitsko-dalmatinska županija- Ispostava Jelsa na Hvaru, Supetar, Šolta, Vis;  Zadarska županija- Ispostava Preko.

Kako privući zdravstvene djelatnike na otoke?

Uzalud ulaganje u infrastrukturu i opremu, ako ih nema tko koristiti. Nedostatak zdravstvenog osoblja na otocima i općenito njihova nezainteresiranost da žive u slabo dostupnim sredinama, izazov je s kojim će se morati malo bolje pozabaviti i jedinice lokalne samouprave.

Foto: Dražen Kasprek

– Problem nedovoljne zainteresiranosti ili ne zadržavanja zdravstvenog kadra na otocima neće biti moguće riješiti bez osiguravanja boljih radnih uvjeta uz uspostavu sustavnog nagrađivanja prema radu odnosno uvjetima rada u ruralnim krajevima. Tu se treba uključiti i lokalna uprava i samouprava koja treba dodatno stipendijama stimulirati upis na medicinske fakultete te motivirati mlade da se vrate i zadrže u regiji. Lokalna uprava i samouprava trebaju osigurati i stanove te kvalitetnije životno okruženje za obiteljski život doktorima medicine, ali svim drugim profesijama u zdravstvu koje nedostaju – napominju u Ministarstvu zdravstva.

Kažu nam da su u razdoblju do 2027. godine osigurana sredstva za specijalističko usavršavanje u području primarne zdravstvene zaštite te za jačanje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite pri domovima zdravlja.

Postupak programiranja s Europskom komisijom trebao bi započeti krajem siječnja, a realizacija za oko 460 specijalizacija, u procijenjenom ukupnom iznosu od oko 510 tisuća kuna, u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost za cijelu Hrvatsku, trebala bi krenuti polovicom ove godine.

Kristina Bokanić

PROČITAJTE JOŠ:

FOTO Pogledajte kakvim se gliserom prevoze hitni pacijenti s Brača: “Brod je u očajnom stanju, ovo je nedopustivo!”