Foto: Pexels

Javna vidljivost projekata je obaveza koju korisnicima europskih sredstava nameće sam davatelj novca – Europski strukturni i investicijski fond. Morski HR je prošlog tjedna pisao o zanimljivom uzorku ponašanja i pravnu rupu, koju je Bruxelles u novom sedmogodišnjem investicijskom razdoblju, odlučio začepiti i jasnije regulirati – (ne)trošenje namjenskog novca za javnu vidljivost. Dobili smo i odgovor iz Europske komisije u kojem jasno daju do znanja kako takva ponašanja ne namjeravaju tolerirati i da su za ovakve slučajeve već uspostavili Zajedničku revizijsku upravu. 

Podsjetimo, razmjerno veličini projekta, uobičajena je praksa da do 3 posto ukupnog budžeta za određeni projekt bude potrošeno za objave u medijima, društvenim mrežama, plakatima, odnosno svemu onom u čemu će javnost biti upoznata s projektom, te njegovim dovršetkom. I dok jedni rade točno onako kako bi trebali raditi, primjetan je broj i onih koji javnu vidljivost plasiraju kroz priopćenja javnosti, da bi eventualne objave u medijima koristili kao dokaznice za izvršenu javnu vidljivost projekta. Što se onda događa s tim novcem i kako se pravda? Izvor iz Europske komisije nam je detaljno pojasnio kakve su pravne posljedice takvih manipulacija:

  • Komisija nema toleranciju na prijevaru s fondovima EU-a i stoga inzistira na jasnoj obvezi svih država članica (MS) u sprječavanju prijevara.
  • Sredstva kohezijske politike (ERDF, CF, ESF, FEAD) provode se pod podijeljenim upravljanjem, što znači da Komisija provodi proračun EU-a s državama članicama (MS), ali su države članice odgovorne za odabir projekata kroz koje se sredstva provode, kao i za njihovo svakodnevno upravljanje.
  • Pod podijeljenim upravljanjem, Komisija ostaje krajnje odgovorna za izvršenje proračuna EU-a. Stoga, kako bi osigurala da se sredstva koriste uz poštivanje načela dobrog financijskog upravljanja – članak 317. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU), EK provodi revizije i obavlja razne druge revizijske aktivnosti.
  • Revizije omogućuju vanjskim revizorima službi Komisije da izgrade sigurnost, tako da su države članice uspostavile sustave upravljanja i kontrole. Ti sustavi moraju: biti u skladu s pravilima EU-a; moći spriječiti, otkriti i ispraviti pogreške i nepravilnosti; osigurati da su temeljne transakcije prihvatljive, zakonite i redovite osigurati kvalitetu i pouzdanost podataka o izvedbi.

Uspostavljena Zajednička revizijska uprava za koheziju

Upravo je zbog mogućih manipulacija, za sve aktivnosti revizije fondova Kohezijske politike 1. srpnja 2021. godine uspostavljena Zajednička revizijska uprava za koheziju (DAC). Rad DAC-a temelji se i na zakonodavstvu EU (zakonodavstvo o europskim strukturnim i investicijskim fondovima, utvrđivanje odredbi za upravljanje sredstvima i pravila o prihvatljivim izdacima i drugim posebnim zakonima o javnoj nabavi, državnim potporama, sukobu interesa itd.) i nacionalnog zakonodavstva o izdacima prihvatljivim za financiranje.

Kako bi osigurao pravilno trošenje proračuna EU-a i zaštitio financijske interese EU-a, DAC provodi niz aktivnosti kao što su:

  • Obavljanje nekoliko tipologija revizijskih misija u državama članicama: revizija usklađenosti (za ponovno izvođenje revizijskog rada koje je provelo revizijsko tijelo države članice), tematska revizija (za pokrivanje specifičnih međusmjernih područja rizika i horizontalnih tema koje nisu obuhvaćene drugom revizijom ), Revizija utvrđivanja činjenica o određenoj temi ili predmetu;
  • Pokreće i prati postupke upozorenja, prekida, obustave i financijskih korekcija;
  • Analizira izvješća o reviziji nacionalnog sustava koja su podnijele države članice;
  • Pruža potrebne preporuke i savjete za poboljšanje sustava upravljanja i kontrole za kohezijsku politiku na terenu;
  • Prati reviziju koje provodi Europski revizorski sud u državama članicama;
  • Organizira redovite i povremene sastanke s revizijskim tijelima država članica radi rasprave o planovima revizije.

Uvjerenje dobiveno revizijskim radom DAC-a jedan je od glavnih doprinosa godišnjoj izjavi o jamstvu koju potpisuje ravnatelj svake Opće uprave u godišnjem izvješću o radu, a u kojem se navodi da postoji razumno jamstvo da su sredstva EU-a upotrijebljena za namjeravanu svrhu i u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, te da uspostavljeni kontrolni postupci daju potrebno jamstvo u pogledu zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija.

Ako se utvrdi bilo kakva posebna sumnja na prijevaru, na drugoj razini se uključuje i Europski ured za borbu protiv prijevara – Hrvatima nažalost već poznati OLAF.